Koliko su mladi danas revolucionarni i šta je za njih revolucionarnost u vremenu mira i blagostanja?

Maj 1984: Jedno od mnogih razmišljanja mladih koja govore o revolucionarnosti danas: "Zašto se revolucionarnost smatra nečim što štrči od običnog života? Ne moram biti galamdžija da bi me smatrali revolucionarnim. Možda sam ja to i kad ćutim, borim se za nova znanja i želim da ta moja znanja kasnije služe i meni i društvu".

Koliko je današnja omladina revolucionarna i koliko je spremna da zagrize u neke, kako se to u političkom žargonu kaže - društvene probleme, zbog čega bi eventualno imala i neprijatnosti? 

Mladi Jugosloveni '67: Socijalističko društvo pruža sve mogućnosti za humane odnose među ljudima

Vasko Popa, "Pesma": "Osvaneš i pogledaš: sve je već tu, i drvo i zmija i kamen i sunce. Ništa se na tebe ne osvrće, ništa tebe ne pita, sve to stoji i ide po svome. I onda, iz nekog dubljeg inata, iz čega li, kreneš i ti da od blata, od sna, od golog daha, od čega god stigneš, nešto svoje, onako po svome stvoriš... "

Januar 1967: Pesnik je, odista, u pravu: zatečeni svet nije i sopstveni svet; on, zapravo, deluje inspirativno ili, gotovo, izazovno - stvoriti nešto po svome, možda sopstveni svet.

Ceo svet je mogao da prati rumunsku revoluciju i pad diktatora zahvaljujući Televiziji Beograd (1989)

Decembar 1989: U petak oko podne, 22. decembra čudesne 1989. iz studija u Bukureštu otpočela je nenajavljeno najdramatičnija i verovatno najbolja emisija u istoriji televizije, koju je zaslugom TV Beograd, mogao da gleda ceo svet. 

Od trenutka kada je pesnik Mirče Dinesku rečima "Bog je pogledao Rumune" objavio kraj krvave diktature i pozdravio slobodu, sledećih 30 časova pratili smo uživo prenos narodnog ustanka koji se, kako su sati proticali, pretvarao u strašni građanski rat. 

Dragan Bjelogrlić '89: Strahujem od mogućih posledica koje će poneti naša generacija

Februar 1989: Posle uspeha sa predstavom "Klasni neprijatelj" mladi glumci, pretežno studenti Fakulteta dramskih umetnosti, nastavljaju ekspanziju adaptacijom "Tri sestre" Čehova pod naslovom "Sto godina kasnije"...

Udarac u pleksus, što se boksa tiče, spada u one najteže, ali, za onesposobljavanje protivnika, i najefikasnije. Zahteva veliku brzinu i veštinu.

Naravno, sve to, na prvi pogled, nema nikakve veze sa pozorištem, bar na prvi pogled.

Iz Titovih intervjua stranim novinarima: Vi znate da su naši narodi nekada bili siromašni i zavađeni...

Maj 1980: Predsednik Tito primio je 14. decembra 1956. na Brionima Fitzroya Macleana, bivšeg šefa britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu NOV, publicistu i člana britanskog Parlamenta. Tom prilikom vođen je zanimljiv razgovor, koji je obuhvatio mnoge pojedinosti iz života i rada Josipa Broza Tita.

Jeste li predviđali da će doći do drugog svetskog rata?

"Da. Čim je Hitler došao na vlast mi smo znali da je situacija kritična i da će vjerovatno doći do sukoba.

Miki Stamenković '88: Narodi na ovoj balkanskoj vetrometini oduvek su želeli da žive u jednoj državi

Mart 1988: "Ima još istina o ratu i revoluciji koje moramo da saopštavamo mladim generacijama."

To kaže reditelj filma "Lager Niš", koji gledamo u bioskopima i "Jugoslavija po volji naroda" koji upravo snima...

Miomir Miki Stamenković jedan je od retkih jugoslovenskih reditelja koji je gotovo ceo svoj filmski opus posvetio temama vezanim za rad OZN-e, Službe bezbednosti i pripadnika SUP-a.

Stjepan Filipović, od Opuzena do Valjeva: Slike iz porodičnog albuma i životna priča narodnog heroja

Već i samo njegovo ime podsjeća na fotografiju trga u Valjevu na kojem su podignuta vješala, a pod njima stoji mlad čovjek s omčom oko vrata, s partizanskom kapom na glavi, koji uzdignutih pesnica nešto izvikuje... Posljednji herojski pothvat mladog partizanskog ratnika zapamtili su dobro i prijatelji i neprijatelji - za neprijatelje je on bio nemili dokaz nepokorenosti, a za sve borce narodne revolucije uzor hrabrosti...

Već i ime Stjepana Filipovića - Steve, Fildusa, narodnog heroja, metalca, ratnika, komandira čete i komandanta bataljona Tamnavsko-kolubarskog partizanskog odreda, odmah podsjeća na fotografiju, dobro poznatu i starijim i mlađim čitaocima: fotografiju trga u Valjevu, trga na kojem su uz proljetno olistalo drveće podignuta vješala, a pod njima stoji mlad čovjek s omčom oko vrata, s partizanskom kapom na glavi, koji uzdignutih pesnica nešto viče. 

Oskar Davičo '85: Dokle god bude na Zemlji buržoazije, dotle će u datim neprilikama biti i fašizma...

Maj 1985: Oskar Davičo, pesnik, revolucionar, žestoki i nepomirljivi komunista, predratni robijaš zarad svojih komunističkih ideja, autor najpopularnijeg i najviše objavljivanog romana o revoluciji i beogradskim ilegalcima "Pesme", Jugosloven koji se svađao i mirio s mnogim ličnostima i sredinama upravo zbog svojih jugoslovenskih ideja, govori za "Front" o nekim odnosima revolucije i stvaralaštva...

Revolucija je obojila posleratnu jugoslovensku književnost. Koliko uopšte umetnost podstiče revoluciju, koliko revolucija nadahnjuje umetnost? Ovde i na drugim meridijanima?

Vasa Čubrilović, ekskluzivni intervju 1981: O ideji jugoslovenstva i učešću u sarajevskom atentatu

Februar 1981: Kad sam odlučio da pozovem akademika Čubrilovića (gostovanje u TV emisiji Teleskopija - op. Y.), imao sam pre svega na umu sarajevski atentat.

Andrić je u svom dnevniku od 8. juna 1912. zapisao:

"Danas je Jukić počinio atentat na Cuvaja. Kako je lepo što se zatežu tajni konci dela i bune. Kako radosno slutim dane velikih dela. I diže se i gori hajdučka krv.

Bez čednosti i dobrote žrtava prolazi moj život. Ali volim dobre.