Tito i Brioni (1/2): "Jedne smo godine na našoj plantaži ubrali tri tone mandarina, Tito ih je sve poklonio"

Avgust 1987: Zagrebački Histrioni, poznata sezonska teatarska grupa, leto provodi putujući po Jugoslaviji, a ovog meseca srdačno su pozdravljeni aplauzom u Zrenjaninu, Somboru, Beogradu, Leskovcu, Vranju - pre nego što su se orijentisali na primorje: Rijeku, Opatiju, Pulu, Poreč... Igraju "Hidrocentralu u Suhom Dolu" Ive Brešana, uz muziku Arsena Dedića, a zvezde predstave su Zlatko Vitez, Asja i Žarko Potočnjak, Ivica Zadro, Branka Cvitković, Siniša Popović... Splitsko ljeto '87 obeležava "Don Juan" Ljubiše Ristića u izvođenju subotičkog Narodnog pozorišta (Nepszinhaz, tudom), a predstava se prikazuje na južnim obroncima Marjana, gde talase Jadrana nadjačavaju glasovi Radeta Šerbedžije i još grlatijeg Miodraga Krivokapića... Posredovanjem Ljubljanskog festivala, u Portorožu i na Križankama gostuje specifična kabaretska trupa Chez-nous. Organizator objašnjava: "Pod ponarejenim lasuljami, lažnimi obrvmi, pod goljufivo šminko a v razkošnih kostumih bodo gosp(odj)e predstavili prizore iz znanih operet in z umetnostjo travestije pričarali like Marilyn Monroe, Tine Turner in Barbre Streisand... A u Poletu, koji prigodnim tekstovima obeležava 50-godišnjicu osnivanja KPH, objavljena je i priča o tridesetogodišnjoj povezanosti Josipa Broza Tita sa njegovim omiljenim Brionima...     

"Nije utvrđen točan broj ljudi koje je Predsjednik primio u gotovo tridesetgodišnjoj aktivnosti na Brionima. Računa se da ga je posjetilo oko 130.000 ljudi iz zemlje i inozemstva. Čovjek se mora pitati: Kako je Tito za sve njih pronalazio vremena?"

Otkako su Brioni u travnju 1984. godine proglašeni Nacionalnim parkom, posjetilo ih je više od pola milijuna izletnika. Brioni s Vangom žive uspomenom na Tita, koji je na njima bio prisutan više od tri desetljeća. Njegov posljednji boravak na otočju zabilježen je 28. kolovoza 1979. godine, nakon čega je otputovao u Havanu, gdje se od 2. do 9. rujna održavala Šesta konferencija nesvrstanih.

Drug Tito je ovim krajem proputovao u lipnju 1938. kao generalni sekretar CK KPJ, brodom "Francesco Morosini" kojim je išao iz Splita u Trst, odakle je krenuo za Pariz.

Tada je prvi put ugledao priobalni dio Briona i Pulu.

Poslije rata, maršal Tito je na današnje područje općine Pula došao u proljeće 1947. godine. Kažu, a mnogi i pišu, da je to bilo 20. lipnja. 

Posebnim vlakom iz Ljubljane doputovao je na željezničku stanicu u Vodnjan, automobilom je krenuo u Fažanu, a zatim čamcem stigao na opustošeno otočje Brioni. 

Tada je, najvjerojatnije, odlučio da se Brioni preurede, čime je najljepši arhipelag na Jadranu postao stjecištem mnogih važnih političkih razgovora s državnicima i vodećim svjetskim političarima.

Netko je rekao da je otočić Vangu svojedobno otkrio baš Predsjednik. 

Jednom je prilikom motornim čamcem stigao na obalu Vange, gdje je u neposrednoj blizini podigao šator, a kako mu se taj predio neobično svidio, odlučio je da se na njemu podigne kuća za odmor.

U doba kada je Tito došao na Brione, Pula je još bila pod angloameričkom upravom. 

Tek ujutro, 16. rujna 1947. godine, kada su u grad Pulu po drugi put ušle naše jedinice (prvi put je to bilo početkom svibnja 1945), u Istri i cijeloj Jugoslaviji zavladalo je neopisivo slavlje: zauvijek je zbrisana zona "A".

Na Brionima je 31. ožujka 1949. godine Tito primio 150 predstavnika Istre i Slovenskog primorja. 

Također je, tokom 1949. godine primio predstavnike vlasti, Partije i masovnih organizacija jugoslavenske zone Slobodnog Teritorija Trsta, koji su mu poklonili čamac i album s fotografijama s područja zone pod upravom jugoslavenskih vlasti.

Primio je zatim delegaciju svećenika Istre, delegaciju društveno-političkih organizacija, narodne vlasti i radnih organizacija Pule, predstavnike delegata II kongresa Sindikata pomoraca, lučkih i brodogradilišnih radnika, koji su mu predali dar, model doka brodogradilišta "Uljanik" u Puli, te drveni brod i veliki model remorkera s parnim motorom izrađenim u brodogradilištu "Viktor Lenac" u Rijeci. 

Tito je primio i predstavnike radnog kolektiva Direkcije Istarskog boksita iz Rovinja, koji su mu poklonili kartu Istre izlivenu u istarskom aluminiju.

Brioni nisu bili samo Predsjednikova rezidencija.

- Jedne smo godine na našoj plantaži mandarina ubrali oko tri tone ploda, kazivao je svojedobno Josip Glušić, poljoprivredni tehničar koji se dugo godina brinuo o voćkama i vinogradima. - Sve je to predsjednik Tito poklonio svojim drugovima, a veći dio dječjim bolnicama, nekim školama i domovima. 

Umirovljeni rudari Istarskih ugljenokopa "Raša" (prije toga su radili u najvećem rudniku kamenog ugljena u Jugoslaviji - Raši i Labinu), koji su nekoliko godina radili na uređenju okoliša i drugim poslovima na Brionima, također se sjećaju neposrednih susreta s drugom Titom. 

Timotej Pejin, Stevo Krtinić i Milomir Pavličević brinu se o životinjama u Zoološkom vrtu na Velikom Brionu. Rado pričaju o tome da je Predsjednik za vrijeme boravka na Brionima gotovo uvijek dolazio pogledati životinje, a pogotovo one koje je dobio na dar u mnogim zemljama koje je posjećivao. 

Na primjer, muflone uzgojene na Velikom Brionu poklonio je mnogim lovištima na području Jugoslavije.

Na Titovu je inicijativu 11. srpnja 1955. na Brionima otvoren Arheološki muzej. Pulski arheolog Štefan Mlakar priča da ga je iznenadilo Titovo poznavanje arheologije.

Anton Vitasović, konzervator muzeja u Nacionalnom parku i spomen području Brioni, ističe da je predsjednik Tito zaslužan za nastavak istraživanja Bizantskog kastruma u zaljevu Dobrika. 

Bilo je to 1976. godine, a do danas su na spomenutom lokalitetu iskopani ostaci rimskih vila (pronađene su i posude u kojima se držalo vino) i drugih građevina i predmeta od II stoljeća p.n.e. do XIV stoljeća n.e. 

Naravno, Brioni i dalje ostaju veliko i značajno nalazište o kome će stručnjaci dati svoju posljednju riječ.

Nije utvrđen točan broj ljudi koje je Predsjednik primio u gotovo tridesetgodišnjoj aktivnosti na Brionima. Računa se da ga je posjetilo oko 130.000 ljudi iz zemlje i inozemstva. Čovjek se mora pitati: Kako je Tito za sve njih pronalazio vremena?

Na Brionima su održane dvije povijesne sjednice CK SKJ i Predsjedništva SKJ na kojima je Tito vrlo oštro govorio o negativnostima u našem društvu i Partiji. 

Najprije je na Četvrtoj sjednici CK SKJ 1966. godine u uvodnoj riječi govorio o negativnim pojavama u službi državne sigurnosti, a u završnoj istakao da će ova sjednica imati ogroman značaj za daljni razvitak naše zemlje.

Bila je to godina kad su mnogi rukovodioci u državnoj sigurnosti smijenjeni, a Aleksandar Ranković koji je od prvih dana Drugoga svjetskog rata bio uz samoga Tita, smijenjen je sa svih funkcija i isključen iz SKJ. 

Pet godina kasnije, 1971. godine, na Osamnaestoj proširenoj sjednici Predsjedništva SKJ, također je iznio niz slabosti u SKJ i zemlji uopće.

Tito je više od stotinu puta bio u društvu naših i stranih književnika, filmskih umjetnika, kipara i slikara, muzičara, pjevača i kompozitora, balerina, kazališnih stvaralaca...

Na Brionima se susreo s mnogim umjetnicima: Ivanom Meštrovićem, Antunom Augustinčićem, Miroslavom Krležom, Zlatkom Balokovićem, Božidarom Jakcem, Louisom Adamičem, Marijanom Kockovićem, Mariom del Monacom, Elisabeth Taylor, Richardom Burtonom, Sofijom Loren, Ginom Lollobrigidom... A to su samo neki.

Dvije godine poslije Titove smrti, na Sedmom summitu u New Delhiju, prihvaćen je prijedlog Jugoslavije da Brioni postanu mjesto stalnog jačanja i unapređivanja ideja i ciljeva nesvrstanosti i to kroz susrete političara, znanstvenika i drugih iz nesvrstanih zemalja. 

U tom smislu, od 26. do 28. rujna 1983. godine na Brionima je u organizaciji Instituta za zemlje u razvoju u Zagrebu i otočja Brioni održan XI okrugli stol zemalja u razvoju, a tema je bila "Razvoj, ekonomska ravnopravnost i politička nezavisnost". 

Posebnost toga skupa jest ciklus "Tito - suvremeni svijet - nesvrstanost"... 

Život na Brionima, Titovim Brionima, nastavlja se i danas...

Napisao: Armando Černjul (Polet, avgust 1987.)

Kraj 1. dela  

Tito i Brioni (2. deo): 

Kako je Ljubiša Samardžić prekršio protokol (1987)

Podržite Yugopapir na Fejsbuku :-)

http://www.facebook.com/yugopapir