Pages

▼

Sinovi i kćeri poznatih ličnosti na jugoslavenskoj javnoj sceni: Uspjeh preko veze? (1989)



Ostaje ipak pitanje koliko se u ovakvoj selekciji, pojedincima koji imaju sreću da su djeca poznatih, otvaraju vrata zbog te činjenice, a koliko zbog njihove stvarne kvalitete i uspješnosti? Da li oni time što su djeca poznatih potiskuju mlade ljude koji bi pod istim uvjetima bili možda jednaki ili čak bolji od njih? 

Stara je narodna izreka da jabuka ne pada daleko od stabla. Istina, nekada se jabuka znade otkotrljati i do cilja, ali nekada isto tako, od jačine udarca o zemlju lagano počinje i truliti. Naravno, ta stara mudrost izražena je u simbolima, jer nije ovdje riječ o stablu, a ni o jabuci.

Od davnina je, naime, jasno da se ova narodna izreka upotrebljava u smislu isticanja nasljednih osobina potomaka, koje su oni stekli od svojih roditelja. "Stablo" je uglavnom označavalo oca, dok je epitet "jabuke" pripadao sinu. A tako je i danas. Mnogi sinovi nalik su svojim očevima. Ne samo fizički, već i karakterno, pa se nastavak obiteljske loze ne ogleda samo u doslovnom smislu puke prisutnosti, već u pokušajima da sin ili pak kćerka naslijede oca i u poslovima koje je on dotada uspješno obavljao.

Ovaj fenomen više je nego prisutan na jugoslavenskoj javnoj sceni, gdje se u posljednje dvije-tri godine pojavljuju mnoga poznata imena. 

Naime, svjedoci smo sve veće prisutnosti u medijima i javnom životu sinova i kćeri poznatih ličnosti, afirmiranih u najrazličitijim područjima javnosti. Od estrade, filma, kazališta, muzike, politike, novinarstva, slikarstva, pa do književnosti i sporta.


Kolona nasljednika



Popis je zaista velik i nabrajamo ovom prilikom samo one koji su u posljednje vrijeme u središtu pažnje.

Tako je, naprimjer, mladi glumac Ranko Zidarić sin zagrebačkog glumca Krešimira Zidarića, i mladi glumci Anja i Filip Šovagović djeca su Fabijana Šovagovića, mladi glumac Ivan Serdar sin je pokojnog glumca Ive Serdara, mlada glumica Ivana Žigon kćerka je beogradskih glumaca Steve Žigona i Jelene Žigon, glumica Perica Martinović kćerka je dubrovačkog glumca Miše Martinovića itd.

S druge strane, ima i mnoštvo mladih glumaca i glumica kojima očevi nisu glumci, ali su također javne ličnosti koje imaju nekakvih dodirnih točaka sa glumištem ili medijima. 

Tako je, naprimjer, mlada zagrebačka glumica Alma Prica kćerka književnika Čede Price, mlada beogradska glumica Katarina Gojković kćerka je poznatog pjevača narodnih i starogradskih pjesama Predraga Cuneta Gojkovića, mlada sarajevska glumica Maja Mijatović kćerka je poznatog bosansko-hercegovačkog revolucionara i političara Cvijetina Mijatovića, režiser Goran Marković sin je glumačkog para Olivere i Rade Markovića, glumac Čedomir Petrović sin je poznatog komičara Miodraga Petrovića-Čkalje...

Na domaćoj zabavno-glazbenoj sceni također je velik broj djece poznatih očeva kompozitora. Tako je, naprimjer, Boris Novković sin poznatog kompozitora Đorđa Novkovića, Tatjana Matejaš kćerka je kompozitora Stanka Matejaša, Iva Krajač kćerka je kompozitora Ivice Krajača, Dubravka Jusić kćerka je Đele Jusića, Sanja Doležal kćerka je kompozitora Miše Doležala.

Na glazbenoj sceni ima dosta djece čiji su roditelji također "netko i nešto", imaju dodira s muzikom, ali nisu kompozitori.

Naprimjer, Dino Dvornik je sin glumca Borisa Dvornika, Oleg Kolnago, basist grupe "Srebrna krila" sin je Marinka Kolnaga, basiste "Novih fosila"; Danilo Šerbedžija gitarist grupe "Greaseballs" sin je glumca Rade Šerbedžije.




Sanja Šerfezi, plesačica u baletnoj grupi Tihane Škrinjarić, kćerka je Ivice Šerfezija, Saša Zalepugin, mladi rock muzičar sin je poznatog TV voditelja Saše Zalepugina, Mario Mihaljević, poznati radio voditelj, sin je kompozitora i radio novinara Branka Mihaljevića, mlada pjevačica Nataša Marjanović, kćerka je poznatog beogradskog pjevača Đorđa Marjanovića.


Od televizije do bubnjara



No, kao i u redovima glumaca, tako i u redovima glazbenika imamo djece čiji su roditelji javne ličnosti, ali oni nemaju dodirnih veza sa glumom i glazbom. 

Tako je, naprimjer, otac glumice Mire Furlan istaknuti znanstvenik dr. Ivan Furlan, dok je mladi novinar Saša Drach sin poznatog zagrebačkog glumca Vanje Dracha.

Što se muzike tiče, popularni gitarist i vođa grupe "Prljavo kazalište" Jasenko Houra sin je istaknutog doktora medicine Josipa Houre, bubnjar i glazbeni producent Ivan Piko Stančić sin je slikara Miljenka Stančića, dok je pjevačica Zana Nimani kćerka dr. Sokola Nimanija, istaknutog privrednika, nekadašnjeg predsjednika Saveznog komiteta za rezerve hrane i Antigone Nimani, voditeljice Radio Jugoslavije.




I na malom ekranu svjedoci smo da djeca poznatih sve više zamjenjuju svoje roditelje. Tako je naprimjer radio i TV voditeljica Dubravka Marković kćerka poznatog beogradskog novinara Saše Markovića i TV spikerice Ljiljane Marković, mlada TV voditeljica Srna Lango kćerka je beogradskog novinara Milana Langa i poznate TV voditeljice Dunje Lango.

S druge strane imamo i suprotnih primjera. Režiser Žarko Černjul sin je nekadašnjeg istaknutog zagrebačkog dirigenta Zlatka Černjula, dok je košarkaš "Cibone" Dražen Anzulović sin nekadašnjeg sportskog komentatora i sadašnjeg direktora dvorane "Cibone" Vladimira Anzulovića.

Mladi i talentirani režiser "Vesele televizije" Zoran Pezo sin je direktora Jugoslavenskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" Vladimira Peze. Fotomodel Iva Fattorini kćerka je poznatog doktora Ivana Fattorinija i TV spikerice Željke Fattorini.

Na polju slikarstva Josip Generalić je poznati sin poznatog oca Iva Generalića. I poznati sveučilišni profesori imaju poznate sinove. Tako je režiser Rajko Grlić sin profesora Danka Grlića, mladi novinar i radio voditelj Neven Kepeski sin je profesora Petra Kepeskog, dok je omladinski aktivist i nekadašnji urednik "Studentskog lista" Marijan Cvjetičanin sin profesora Veljka Cvjetičanina.

Mlada spisateljica i slikarica Ana Kapor kćerka je znanog beogradskog književnika i slikara Mome Kapora.


Stazama poznatih u politici i sportu



Mnoga djeca istaknutih revolucionara i političara također su stekli javnu afirmaciju. Tako je, naprimjer, režiser Nenad Dizdarević sin trenutnog predsjednika Predsjedništva SFRJ Raifa Dizdarevića, nekadašnji član Poslovodnog odbora SOUR-a "INA", a sada privrednik u Milanu - Vanja Špiljak, sin je revolucionara Mike Špiljka, donedavno direktorica Olimpijskog Muzeja u Sarajevu, a sada jugoslavenski kulturni ataše u Washingtonu Planinka Mikulić, kćerka je donedavnog jugoslavenskog premijera Branka Mikulića.

Potpredsjednik SOUR-a "INA" za odnose s inozemstvom, diplomirani pravnik Aleksandar Mišo Broz sin je Predsjednika Josipa Broza Tita.

Mlada novinarka u beogradskom listu "Politika" Mirjana Milošević, kćerka je predsjednika CK SK Srbije Slobodana Miloševića.

Ljubljanski novinar Mile Šetinc sin je Franca Šetinca, člana CK Slovenije i CK Jugoslavije. Član Predsjedništva SSOJ Zoran Daljević sin je generala Milana Daljevića, predsjednika SRVS Jugoslavije i člana Predsjedništva SSRNJ.

Član Predsjedništva SSO GK Beograda Zoran Čičak sin je novinarke Ranke Čičak. Glavni urednik "Mladine" Robert Botteri sin je donedavnog pukovnika JNA, a sada direktora ŽTP Ljubljana.

Što se sporta tiče i tu ima mnoštvo primjera gdje su djeca krenula stopama poznatih roditelja. Tako je, naprimjer, vaterpolist "Mladosti" i jugoslavenske reprezentacije Dubravko Šimenc sin nekadašnjeg igrača "Mladosti" i reprezentativca Zlatka Šimenca. Da kuriozitet bude veći, obojica su se okitila zlatnom olimpijskom medaljom.




Vaterpolist beogradskog "Partizana" i omladinske reprezentacije Jugoslavije Igor Padovan sin je funkcionara Vaterpolo saveza Jugoslavije i donedavno člana SIV-a Egona Padovana.


Kao što vidite svugdje ima nasljednika



Plivačica Ana Marija Petričević kćerka je olimpijske pobjednice u plivanju Đurđice Bjedov. Plivači Darjan i Borut Petrič sinovi su Drage Petrića, njihovog trenera, a nekada istaknutog sportaša. Donedavni igrač "Dinama" Mario Braun sin je nekadašnjeg igrača "Dinama" Mirka Brauna.

I Asmir Osim sin Ivice Osima, sadašnjeg selektora, a nekadašnjeg igrača "Željezničara" i državne reprezentacije, igra nogomet za sarajevske plave. Košarkaš "Partizana" i reprezentacije Saša Đorđević, sin je Bratislava Đorđevića, nekadašnjeg trenera košarkaša "Crvene Zvezde".

Najviše je, ipak, (barem se tako čini) sinova koji su u novinarstvu pokušati zamijeniti (ili zamijenjuju) svoje očeve.

Tako je, naprimjer, novinar "Večernjeg lista" Maroje Mihovilović sin nedavno preminulog istaknutog novinara Ive Mihovilovića, foto-reporter Andrija Zelmanović sin je novinara Đorđa Zelmanovića, mladi novinar Boris Homovec sin je nekadašnjeg novinara "Studija" Pere Homovca, nekad perspektivni novinar "Poleta" Predrag Figenwald sin je novinara "Večernjeg lista" Nenada Figenwalda.

Mladi novinar beogradskog "Sporta" Slobodan Stojaković sin je televizijskog sportskog komentatora Vladanka Stojakovića.

Novinar "Danasa" Gojko Marinković i novinar Radio Splita Jadran Marinković sinovi su novinara "Slobodne Dalmacije" Nikice Marinkovića, dopisnik Reutera iz Beograda Andrej Gustinčić sin je komentatora "Politike" Jurija Gustinčića.

Nekadašnji glavni urednik "Studentskog lista" Dragan Ogurlić sin je novinara riječkog "Novog lista" Pere Ogurlića.

Nadalje, beogradski sportski komentator Duško Korać sin je generala Dušana Koraća i TV urednice Zore Korać, dok je erotski pjesnik Aleksandar S. Kržavac sin novinara Save Kržavca.

Još da napomenemo da je mlada beogradska glumica Olja Bećković kćerka pisca i akademika Matije Bećkovića, dok je mlada zagrebačka glumica Urša Raukar kćerka poznatog profesora Mladena Raukara.



Sumnje i ostvarenja


U sportskim krugovima izdvojimo još Igora Jovićevića, igrača "Dinama" i omladinske nogometne reprezentacije Jugoslavije, inače sina Čede Jovićevića, nekadašnjeg igrača "Dinama", zatim Davora Šukera, golgetera "Osijeka" i mlade reprezentacije, sina bacača kugle Tomislava Šukera.

Tu je još i stolnotenisač zagrebačke "Mladosti" Neven Karković, sin trenera plivačkog kluba "Mladosti" Nevena Karkovića.

Dakle, popis je više nego impozantan, a dakako, ne isključujemo mogućnost da smo nekoga nenamjerno i ispustili. Gledano historijski, od davnina postoje obiteljske ambicije da se nastavi obiteljska uspješnost zbog afirmacije u društvu i prenosa na potomstvo materijalnih dobitaka.

Naravno, bilo bi glupo i nepošteno ne naglasiti da postoji i negativan aspekt takvih težnji, također poznat kroz povijest. Naime, nije uvijek posve sigurno da će nasljednik biti obdaren kao njegov otac ili pak majka. Priroda u tim stvarima ne nudi određeno pravilo.

Dokaz tome je slučaj iz prošlosti Sovjetskog Saveza, gdje se genetska genijalnost nije potvrdila kod djece istaknutih slikara, pa je u toj zemlji bilo javnih debata o tome. Nasljednici su pokazali vrlo loše rezultate na polju slikarstva, pa je tim procesom započeo i pad umjetničke vrijednosti sovjetskog slikarstva.

U našim slučajevima, u Jugoslaviji, mnogi pojedinci koji izlaze na javnu scenu opovrgavaju takva sumnjičenja, jer među mladim ljudima ima vrlo uspješnih koji već na samom startu svoje stvaralačke karijere daju zapažena djela. 

Bez ikakvih primisli izdvajamo samo neke, koji su svojim vlastitim radom stekli jugoslavensku afirmacju: Goran Marković, Boris Novković, Dino Dvornik, Ranko Zidarić, Dubravka Marković, Darjan i Borut Petrič, Maroje Mihovilović, Mišo Broz i drugi.

Naravno, spisak bi mogao biti puno duži, ali naveli smo u posljednje vrijeme najuočljivija imena.


Priča o konobaru i Hollywoodu



S druge strane, ostaje ipak pitanje koliko se u ovakvoj selekciji, pojedincima koji imaju sreću da su djeca poznatih, otvaraju vrata zbog te činjenice, a koliko zbog njihove stvarne kvalitete i uspješnosti? Da li oni time što su djeca poznatih potiskuju mlade ljude koji bi pod istim uvjetima bili možda jednaki ili čak bolji od njih?

Može li se, naprimjer, kod nas u društvu obistiniti američka priča po kojoj konobara u jednoj zabitoj seoskoj gostionici odvode u Hoolywood i on svojim talentom postaje svjetski uspješan glumac? Odnosno, ima ii šanse običan momak prilikom upisa na, recimo, Filmsku akademiju, biti u ravnopravnom položaju sa sinom glumca poznatog prezimena?

Naravno, mnogi će odgovoriti da nema, jer htjeli mi to priznati ili ne, djeca poznatih su u mnogim takvim ili sličnim situacijama u privilegiranim položajima.

Međutim, da bi se na ovo kompleksno pitanje pokušalo naći pravi odgovor, valjalo bi izvršiti dublju analizu, koja bi bila očišćena od svih primjesa senzacionalizma i pristranosti. U toj analizi trebalo bi uzeti u obzir i mnoge profesije koje su na rubu popularnosti, ali su isto tako atraktivne. Recimo, poznat je slučaj sa nekadašnjom zagrebačkom medicinom, u kojoj su djeca liječnika uglavnom postajali liječnici.

Isti je primjer i sa djecom odvjetnika koji se također često uhljebljuju u pravosuđu i advokaturi.

Nadalje, imamo također slučajeve po manjim gradovima i općinama lokalnog nepotizma, koji doduše nije vidljiv u atraktivnim zanimanjima. Djeca lokalnih moćnika također zauzimaju u tim mjestima značajne položaje.

Posebno bi valjalo ispitati slučajeve studiranja u inozemstvu, odnosno saznati tko su naši studenti u svijetu. Tu su onda i diplomatska i trgovinska predstavništva u svijetu, za koje također vrijedi priča o djeci poznatih.

Ipak, kada se govori o ovoj temi, koja je vrlo delikatna i o kojoj u novinskim dokumentacijama uopće nema podataka, treba se paziti svake isključivosti i ne treba u ovom problemu dopustiti pojednostavljivanja.

Bilo bi zaista nehumano i nepošteno sve te mlade ljude u globalu proglašavati tatinim i maminim sinovima, jer oni su stalno na javnoj sceni i pred javnim sudom, odnosno najširim auditorijem, pa prema tome podliježu i javnim ocjenama.

Sistem eliminacije i opstanka pravih vrijednosti odnosit će se i na njih, te će samo najkvalitetniji i najkreativniji stvaraoci opstati i dokazati svoje prave vrijednosti. Shodno tome javni mediji će im ili davati ili uskraćivati podršku.

A ono što zaista nije dobro, odnosno oni i one koji se ne uspiju dokazati i potvrditi, sasvim je jasno otpast će sami po sebi. Jer, ipak je riječ o javnoj djelatnosti i nikome nije zagarantirano da će uspjeti samo zato što je dijete poznatih.

Napisao: Damir Strugar, obrada: Yugopapir (Top, maj 1989.)
Podržite Yugopapir na društvenim mrežama :-)