Meni je, recimo, bilo drago da sam za dječji list Kurir napravio dvije epizode Blentona po vlastitom scenariju. Radio sam više za djecu, a sve sam temeljio na priči i univerzalnom humoru. Ako bih ga naknadno radio, razvijao bih ga u tom smjeru. No isplatilo bi ga se raditi jedino profesionalno, orijentirano na svijet. Underground me ne zanima
Opus mu je relativno skroman, ali - kako je u jednom interviewu s ponosom izjavio - sve što je napravio, to je i objavio. S dvadesetak sekundi animiranog spota surađivao je u crtiću "Utakmica" Krešimira Zimonića.
"Na umjetnost jednostavno gledam kao na medij za prenošenje ideja", njegova je izjava kojom je stekao brojne simpatizere, ali i ogorčene oponente.
Već je dvije godine stalni ilustrator magazina "Start".
Uza sve to dogurao je i do apsolventa na studiju režije na zagrebačkoj filmskoj akademiji.
Riječju, cool je tip, a
zove se Milan Trenc.
POLET: Pričao si jednom
da je u tvom opredjeljenju za strip presudnu ulogu ipak odigrao "Novi
kvadrat" i list "Polet"?
TRENC: U to vrijeme
sam upoznao Ilića, Kordeja, Zimonića. Bili su to veliki dečki koji
su radili stripove, koji su svašta znali i normalno da me to
ponukalo. No, stripove ja čitam od najranijeg djetinjstva, čitam ih
od svoje treće godine. A što sam ih više crtao, počeo sam i sam
smišljati priče.
POLET: A koliko je
zagrebački background - od rock-scene do kafića i ljudi - utjecao na
tvoje stvaralačko sazrijevaaje?
TRENC: Zagrebački
background je u meni zapravo stvorio averziju. Ipak, godine novog
vala u Zagrebu, 1979, 1980. bile su sjajne.
Zezali smo se, no društvo se osulo i, ne znam, nestalo je one umjetničke atmosfere.
Ostala je neka sitno profiterska i šminkerska koja meni uopće ne odgovara.
Zezali smo se, no društvo se osulo i, ne znam, nestalo je one umjetničke atmosfere.
Ostala je neka sitno profiterska i šminkerska koja meni uopće ne odgovara.
Sklon sam fabuli, volim priče
POLET: Zbog čega nakon
završene srednje škole primijenjenih umjetnosti nisi nastavio na
Likovnoj akademiji, već si se opredijelio za režiju?
TRENC: Tada me više
zanimala režija nego Likovna akademija, koja je zapravo škola u
kojoj možeš vrlo malo profitirati.
Drugo, nikad nisam ni
htio da se bavim štafelajnim slikarstvom, jer smatram da je to ipak
stvar prošlosti.
Osim toga, nakon Primijenjene otišao sam na prijemni na obje akademije, na Likovnoj sam pao, na režiji su me primili, pa je i slučaj dobrim dijelom to odredio.
Osim toga, nakon Primijenjene otišao sam na prijemni na obje akademije, na Likovnoj sam pao, na režiji su me primili, pa je i slučaj dobrim dijelom to odredio.
Zanimljivo je u svemu
tome da sam na film, ustvari, došao preko stripa kada sam u drugom
razredu srednje škole radio stripove s vrlo jakim sjenama.
Pomislio sam tada kako toga zapravo ima u crno-bijelim filmovima, pa sam počeo ići u Kinoteku.
Otkrio sam tada nijeme filmove Stroheima, Dreyera i drugih, a uz njih sam i film zavolio.
Na kraju se na to nadovezala i animacija. Jer, ako znaš crtati, ako studiraš režiju, logično je da se okušaš i u crtanom filmu.
Pomislio sam tada kako toga zapravo ima u crno-bijelim filmovima, pa sam počeo ići u Kinoteku.
Otkrio sam tada nijeme filmove Stroheima, Dreyera i drugih, a uz njih sam i film zavolio.
Na kraju se na to nadovezala i animacija. Jer, ako znaš crtati, ako studiraš režiju, logično je da se okušaš i u crtanom filmu.
POLET: Najpopularniji tvoj strip-lik svakako je "Blenton", nastao prema istoimenoj
emisiji Omladinskog radija. Što te je tom predlošku privuklo?
TRENC: U to sam se
vrijeme intenzivno družio s Goranom Piršom, koji je i izmislio
"Blentone". Odjednom nam je sinulo da napravim strip po
Blentonu.
"Blentoni" su imali dosta čvrstu fabulu, a budući da sam ja sklon fabuli, volim priče, a i dozvolili su mi da nadogradim taj radio-predložak, da dam neki svoj pogled na pedesete, odmah sam pristao.
"Blentoni" su imali dosta čvrstu fabulu, a budući da sam ja sklon fabuli, volim priče, a i dozvolili su mi da nadogradim taj radio-predložak, da dam neki svoj pogled na pedesete, odmah sam pristao.
Moj pristup Blentonima je
ipak nešto drukčiji od radijskog.
Na radiju su više bili okrenuti prema zagrebačkom backgroundu, dok su, po mom mišljenju, "Blentoni" kapacitet da se od njih napravi jedan internacionalni, univerzalni strip tipa "Talični Tom".
Na radiju su više bili okrenuti prema zagrebačkom backgroundu, dok su, po mom mišljenju, "Blentoni" kapacitet da se od njih napravi jedan internacionalni, univerzalni strip tipa "Talični Tom".
Ja ću svojim radom spasiti sebe...
POLET: Zašto "Blentoni"
više ne izlaze?
TRENC: U nas, u
Jugoslaviji, situacija u stripu je tragična. Vrti se malen ili
nikakav novac, a nema baš ni prilike za objavljivanje. Osim toga, i
druge su mi stvari jednako važne, ili još važnije, a imam i druge
svoje stripovske projekte, pa su Blentoni igrom slučaja pali na
drugi kolosijek.
Meni je, recimo, bilo
drago da sam za dječji list Kurir napravio dvije
epizode Blentona po vlastitom scenariju.
Radio sam više za djecu,
a sve sam temeljio na priči i univerzalnom humoru.
Ako bih ga naknadno radio, razvijao bih ga u tom smjeru.
No isplatilo bi ga se raditi jedino profesionalno, orijentirano na svijet. Underground me ne zanima.
Ako bih ga naknadno radio, razvijao bih ga u tom smjeru.
No isplatilo bi ga se raditi jedino profesionalno, orijentirano na svijet. Underground me ne zanima.
POLET: Koliko su tvoji
stripovi politični?
TRENC: Političko je u
mojim stripovima to što se apsolutno ne obazire na situaciju, jer ja
crtam svijet koji je univerzalan. Moji se stripovi ne događaju u
Jugoslaviji, ne događaju se u današnje vrijeme. Premda će moj
slijedeći strip biti izrazito političan, jugoslavenski...
POLET: Nisi dakle apolitičan?
TRENC: Ja sam izrazito
političan tip! Situacija je sada dosta tvrda. Ja ću svojim radom
spasiti sebe, no žalosno je što to ne može postati opći princip.
POLET: Znači li to da ti
sada od bavljenja ilustracijom, stripom i filmom relativno dobro
živiš?
TRENC: Da. Od ovoga se
može živjeti, za jugoslavenske prilike čak solidno. Jer, ima jedna
stvar u ovom poslu: relativno je lako zaraditi neku lovu, toliko da
preživiš.
A neku ozbiljniju lovu u nas je vrlo teško zaraditi.
A neku ozbiljniju lovu u nas je vrlo teško zaraditi.
Naprimjer, ja ću za
crtić koji sada pripremam za "Zagreb film" dobiti 240
starih milijuna.
To je neka lova, ali ako uzmeš da ću drugu ratu dobiti tek na kraju godine, da ću na filmu morati četiri mjeseca intenzivno raditi, da moram sam sve raditi, jer, naprimjer, nitko ne želi raditi scenografiju za 50 milijuna, koliki je honorar predviđen za taj posao, da će iza ovog filma stajati i barem deset godina minulog rada - onda je to stvarno malo.
To je neka lova, ali ako uzmeš da ću drugu ratu dobiti tek na kraju godine, da ću na filmu morati četiri mjeseca intenzivno raditi, da moram sam sve raditi, jer, naprimjer, nitko ne želi raditi scenografiju za 50 milijuna, koliki je honorar predviđen za taj posao, da će iza ovog filma stajati i barem deset godina minulog rada - onda je to stvarno malo.
Odmetnuta kasica-prasica
POLET: Kakav će to biti
film?
TRENC: Film se zove
"Veliki provod", a priča je to o kasici-prasici koja je
pobjegla od kuće. Scenarij je napisao Luko Paljetak, no mislim da sam
priču dosta doradio i proširio. To će biti film od pet minuta za
djecu.
POLET: I na čemu još
radiš?
TRENC: I dalje crtam
ilustracije za "Start", i po vlastitom scenariju pripremam
diplomski film. To se radi u suradnji s TV Zagreb, knjiga snimanja je
gotova, radim na izboru glumaca, a ujesen krećem u snimanje.
POLET: U javnosti si
najpoznatiji po ilustracijama koje objavljuješ u "Startu".
Kako je došlo do vaše suradnje?
TRENC: Vrlo prozaično.
To je jedna od onih priča za koje se čovjek čudi da su tako
jednostavne. Došao sam, naime, jednom u "Start" i rekao da
bih htio raditi ilustracije, na što su oni rekli:
- Pa mi smo tebe htjeli zvati još prije četiri godine kada si objavio "Maljčike".
Na što sam ih ja upitao:
"Pa zašto niste?"
I tako je to počelo. Tada su još dva ilustratora surađivala s njima, ali eto, ostao sam sam.
- Pa mi smo tebe htjeli zvati još prije četiri godine kada si objavio "Maljčike".
Na što sam ih ja upitao:
"Pa zašto niste?"
I tako je to počelo. Tada su još dva ilustratora surađivala s njima, ali eto, ostao sam sam.
POLET: Znaš li možda za
neki feed-back na tvoje ilustracije?
TRENC: Od ljudi koje ja
poznajem nekima se moje ilustracije sviđaju, drugima ne, što je i
normalno. A povratna informacija, koju ja najviše volim, je kad
čujem:
"Stari moje prijateljice je vidio tvoju ilustraciju u "Startu", smijao se cijelo popodne i rekao da je izvrsna."
To su mi najdraže kritike. Meni je najvažnije ono što mi kažu ljudi koje ne poznajem, jer oni i jesu ti s kojima zapravo pokušavam komunicirati.
"Stari moje prijateljice je vidio tvoju ilustraciju u "Startu", smijao se cijelo popodne i rekao da je izvrsna."
To su mi najdraže kritike. Meni je najvažnije ono što mi kažu ljudi koje ne poznajem, jer oni i jesu ti s kojima zapravo pokušavam komunicirati.
Manje obračuna, više dogovaranja
POLET: Nedavno si
sudjelovao na Omladinskom forumu u Novom Sadu kao mladi uspješni
Jugoslaven. O čemu si tom prilikom govorio?
TRENC: Taj poziv me
iznenadio. Prihvatio sam ga jer mi se ideja učinila interesantnom.
Govorio sam tom prilikom o odnosima mladih i stvaralaštva, iako je o
tome teško govoriti budući da je politička situacija u nas više
nego složena: s jedne strane neka vrsta staljinističkog koncepta, a
s druge neke demokratske tendencije...
POLET: Gdje ti vidiš
izlaz?
TRENC: U općoj, ali i
pravoj demokraciji.
U uvažavanju različitih mišljenja, slobodi govora, slobodi štampe, izbjegavanju etiketiranja i sličnih stvari, manje obračuna, više dogovaranja...
U uvažavanju različitih mišljenja, slobodi govora, slobodi štampe, izbjegavanju etiketiranja i sličnih stvari, manje obračuna, više dogovaranja...
Ne treba petljati samo po
simptomima, treba se usuditi krenuti i prema uzrocima.
Umjetnici tu imaju posebnu obavezu i priliku da sagledaju društvenu situaciju bez predrasuda, onako globalno.
Umjetnici tu imaju posebnu obavezu i priliku da sagledaju društvenu situaciju bez predrasuda, onako globalno.
POLET: A može li ova,
naša generacija izvući zemlju iz krize?
TRENC: Naša generacija
nije na vlasti.
Razgovarao: Veljko Krulčić, obrada: Yugopapir (Polet, jul 1988.)
Razgovarao: Veljko Krulčić, obrada: Yugopapir (Polet, jul 1988.)
Nekoliko godina kasnije, Milan Trenc postaje autor
slikovnice "Noć u muzeju" (1993), prema kojoj je
2006. snimljen istoimeni holivudski blokbaster...
Podržite Yugopapir na društvenim mrežama :-)