Svibanj 1975: Neprocjenjive su bile žrtve
jugoslavenskih naroda za četverogodišnjeg ratovanja, strašne su
zločine počinile inozemne soldateske i domaći izdajnici.
Oko
1,706.000 ljudi izgubilo je živote, 20 posto Jugoslavena ostalo je
bez krova nad glavom, zemlja je bila ekonomski uništena.
Da bi se
oslobodili fašističkog terora, 305.000 boraca ostavilo je živote
na bojnom polju.
Od čega smo se oslobodili najbolje govore ove fotografije
snimljene u raznim dijelovima naše zemlje, u raznim razdobljima
rata...
Borba protiv fašizma - to je, zapravo,
borba protiv nasilne smrti.
U svibnju 1945. godine, svijet se
oslobodio smrti - to dokazuju i najobičniji
statistički podaci.
Drugi svjetski rat izazvali su
nacifašisti i u rat uvukli 61 zemlju svijeta. Te su
zemlje zajedno imali 2 milijarde stanovnika, što je bilo 96 posto
ukupnog svjetskog stanovništva. Poginulo je 55 a ranjeno je 35
milijuna ljudi. 45 milijuna ljudi bilo je uhapšeno ili raseljeno, a
u koncentracionim logorima našlo se 26 milijuna.
Neke su zemlje strahovito stradale -
među njima najviše Poljska, Sovjetski Savez i Jugoslavija.
Sovjetski Savez imao je apsolutno najveće gubitke - oko 20 milijuna
ljudi - ali procentualno najviše je nastradala
Poljska koja je izgubila 4,3 milijuna ljudi.
Jugoslavija je po ratnim žrtvama bila
na trećem mjestu, život je izgubilo 1,706.000 ljudi. U ono doba
Jugoslavija je imala 15,8 milijuna ljudi; znači da je za drugoga
svjetskog rata poginulo 10,8 posto stanovništva Jugoslavije, da je
život izgubio svaki deveti Jugoslaven.
Šestina svih poginulih Jugoslavena
pala je na bojnom polju. Dok je u drugom svjetskom ratu na bojnom
polju izgubilo živote 180.000 Amerikanaca, 272.000 Britanaca i
238.000 Francuza ( a to su zemlje s mnogo brojnijim stanovništvom,
koje su, naoko, dale mnogo veći ratni doprinos), znatno malobroinija
Jugoslavija imala je 305.000 palih i 425.000 ranjenih boraca NOB-a.
Ukupno dva posto cijelog stanovništva poginulo je na bojnom polju.
Kolike su to žrtve i koliko je krvava bila naša borba, pokazuje i
usporedba s brojnim stanjem Jugoslavenske armije na kraju rata koja
je tada brojila 800.000 boraca (potkraj 1941. godine NOV je imala
80.000 boraca, a u doba kad je oslobođen Beograd, oko pola
milijuna).
Materijalna šteta u Jugoslaviji bila
je također golema - oko 20 posto stanovnika ostalo je bez krova nad
glavom, 36 posto industrijskih postrojenja bilo je uništeno, oko 80
posto željezničkog voznog parka bilo je uništeno ili opljačkano,
a oštećeno je 65 posto putova.
To su šturi statistički podaci iza
kojih se, zapravo, skrivaju užasne pojedinačne ljudske drame koje
su jugoslavenskim narodima nanijeli Nijemci, Talijani, Bugari i
Mađari, te fašizmom zadojeni domaći izdajnici - ustaše, četnici,
bjelogardijci, nedićevci, ljotićevci i balisti.
Statistika često
brojkama zamagli pravi sadržaj onoga što obrađuje, no, ne smijemo
nikada dopustiti da nam statistika zamagli ono što su Jugoslaviji
nanijeli fašistički zločinci. I sama statistika je strašna, ali
još je upečatljiviji pogled na svaki pojedini zločin koji ta
statistika registrira kao brojčanu vrijednost.
Stoga je redakcija
"Starta" odlučila još jednom ovim fotografijama starije
podsjetiti od čega su se oslobađali, a mlađe - koji strahote rata
i fašizma nisu imali priliku vidjeti - od čega su slobodni.