Pages

Povodom 30 godina od pobede nad fašizmom, redakcija Starta podseća: Od čega smo se oslobodili

Svibanj 1975: Neprocjenjive su bile žrtve jugoslavenskih naroda za četverogodišnjeg ratovanja, strašne su zločine počinile inozemne soldateske i domaći izdajnici. 

Oko 1,706.000 ljudi izgubilo je živote, 20 posto Jugoslavena ostalo je bez krova nad glavom, zemlja je bila ekonomski uništena. 

Da bi se oslobodili fašističkog terora, 305.000 boraca ostavilo je živote na bojnom polju. 

Od čega smo se oslobodili najbolje govore ove fotografije snimljene u raznim dijelovima naše zemlje, u raznim razdobljima rata...

Borba protiv fašizma - to je, zapravo, borba protiv nasilne smrti. 

U svibnju 1945. godine, svijet se oslobodio smrti - to dokazuju i najobičniji statistički podaci.

Drugi svjetski rat izazvali su nacifašisti i u rat uvukli 61 zemlju svijeta. Te su zemlje zajedno imali 2 milijarde stanovnika, što je bilo 96 posto ukupnog svjetskog stanovništva. Poginulo je 55 a ranjeno je 35 milijuna ljudi. 45 milijuna ljudi bilo je uhapšeno ili raseljeno, a u koncentracionim logorima našlo se 26 milijuna.

Neke su zemlje strahovito stradale - među njima najviše Poljska, Sovjetski Savez i Jugoslavija. Sovjetski Savez imao je apsolutno najveće gubitke - oko 20 milijuna ljudi - ali procentualno najviše je nastradala Poljska koja je izgubila 4,3 milijuna ljudi.

Jugoslavija je po ratnim žrtvama bila na trećem mjestu, život je izgubilo 1,706.000 ljudi. U ono doba Jugoslavija je imala 15,8 milijuna ljudi; znači da je za drugoga svjetskog rata poginulo 10,8 posto stanovništva Jugoslavije, da je život izgubio svaki deveti Jugoslaven.

Šestina svih poginulih Jugoslavena pala je na bojnom polju. Dok je u drugom svjetskom ratu na bojnom polju izgubilo živote 180.000 Amerikanaca, 272.000 Britanaca i 238.000 Francuza ( a to su zemlje s mnogo brojnijim stanovništvom, koje su, naoko, dale mnogo veći ratni doprinos), znatno malobroinija Jugoslavija imala je 305.000 palih i 425.000 ranjenih boraca NOB-a. 

Ukupno dva posto cijelog stanovništva poginulo je na bojnom polju. Kolike su to žrtve i koliko je krvava bila naša borba, pokazuje i usporedba s brojnim stanjem Jugoslavenske armije na kraju rata koja je tada brojila 800.000 boraca (potkraj 1941. godine NOV je imala 80.000 boraca, a u doba kad je oslobođen Beograd, oko pola milijuna).

Materijalna šteta u Jugoslaviji bila je također golema - oko 20 posto stanovnika ostalo je bez krova nad glavom, 36 posto industrijskih postrojenja bilo je uništeno, oko 80 posto željezničkog voznog parka bilo je uništeno ili opljačkano, a oštećeno je 65 posto putova.

To su šturi statistički podaci iza kojih se, zapravo, skrivaju užasne pojedinačne ljudske drame koje su jugoslavenskim narodima nanijeli Nijemci, Talijani, Bugari i Mađari, te fašizmom zadojeni domaći izdajnici - ustaše, četnici, bjelogardijci, nedićevci, ljotićevci i balisti. 

Statistika često brojkama zamagli pravi sadržaj onoga što obrađuje, no, ne smijemo nikada dopustiti da nam statistika zamagli ono što su Jugoslaviji nanijeli fašistički zločinci. I sama statistika je strašna, ali još je upečatljiviji pogled na svaki pojedini zločin koji ta statistika registrira kao brojčanu vrijednost. 

Stoga je redakcija "Starta" odlučila još jednom ovim fotografijama starije podsjetiti od čega su se oslobađali, a mlađe - koji strahote rata i fašizma nisu imali priliku vidjeti - od čega su slobodni.