Televizijska režija draža mi je od kazališne - kaže Ravasi. - Nije stvar u tome što djelo na televiziji gleda mnogo masovniji auditorij. Posrijedi je poseban afinitet i temperament. Zatim, u kazalištu se može režirati samo nekoliko predstava, a na televiziji mnogo više
Slavoljub Stefanović-Ravasi, režiser beogradskog televizijskog studija, probio se u prvi red jugoslavenskih TV-režisera. Danas njegovo ime na špici bilo koje emisije garantira gledaocima da će doživjeti ugodan susret sa kvalitetnim umjetničkim djelom.
Iako veoma zaposlen, srdačan je i pristupačan u svakom trenutku. Zbog te njegove osobine glumci veoma vole raditi s njim.
Naš razgovor prilikom posljednjeg susreta poveo se najprije o onim danima kada je Ravasi bio student.
Pet dana iskustva
Studij na Pozorišnoj
akademiji u Beogradu završio je 1952. godine u klasi prof. Huga
Klajna, kojemu je, kako sam kaže, veoma zahvalan za mnoge stvari što
ih je naučio. U ono vrijeme nije ni sanjao da će se ogledati u
jednom novom obliku režije i da će mu to postati životni poziv.
Punih pet godina radio je kao režiser u Oblasnom narodnom pozorištu u Prištini.
Za to vrijeme okušao se u svim žanrovima i stekao mnogo iskustva.
Godine 1957. primljen je za režisera u Radio-Beogradu i u godinu dana dao niz zapaženih emisija.
Već iduće godine prelazi na televiziju.
Punih pet godina radio je kao režiser u Oblasnom narodnom pozorištu u Prištini.
 |
| Ravasi je bio učitelj glume mladoj Melihate Ajeti |
Za to vrijeme okušao se u svim žanrovima i stekao mnogo iskustva.
Godine 1957. primljen je za režisera u Radio-Beogradu i u godinu dana dao niz zapaženih emisija.
Već iduće godine prelazi na televiziju.
- Najzanimljivije je to -
kaže Ravasi - da sam 23. augusta 1958. prvi put u životu vidio TV-emisiju, a
već pet dana kasnije počeo raditi svoju prvu takvu emisiju!
Drama prema Nušićevoj "Kiriji" bila je prva režija Slavoljuba
Stefanovića-Ravasija.
Danas već ne zna koliko je emisija režirao.
Najdraže su mu od svih drama koje je režirao "Jerma" Federica Garcije Lorce i "Cipelice od krokodilske kože" Brane Crnčevića.
"Cipelice" je sa mnogo uspjeha režirao i na varšavskoj televiziji. Ta je drama dobila prvu nagradu za realizaciju na prošlogodišnjoj smotri jugoslavenske radio i TV-drame.
Danas već ne zna koliko je emisija režirao.
Najdraže su mu od svih drama koje je režirao "Jerma" Federica Garcije Lorce i "Cipelice od krokodilske kože" Brane Crnčevića.
"Cipelice" je sa mnogo uspjeha režirao i na varšavskoj televiziji. Ta je drama dobila prvu nagradu za realizaciju na prošlogodišnjoj smotri jugoslavenske radio i TV-drame.
- Televizijska režija
draža mi je od kazališne - kaže Ravasi. - Nije stvar u tome što
djelo na televiziji gleda mnogo masovniji auditorij. Posrijedi je
poseban afinitet i temperament. Zatim, u kazalištu se može
režirati samo nekoliko predstava, a na televiziji mnogo više.
U pripremi dvije drame
Na žalost, režiseru
Stefanoviću dosad se nije pružila prilika da se specijalizira u
stranim televizijskim stanicama koje imaju mnogo dužu tradiciju od
naše, ali je boravio kraće vrijeme u nekoliko zemalja i ondje upoznao uvjete i
način rada.
Tako, na primjer, televizijska stanica u Istočnom Berlinu ima 7 studija, a samo redakcija emisija za djecu broji oko 60 ljudi!
UAR ima tri programa i svaki traje po 7 sati prosječno.
Kod nas se jedna TV-drama snima najviše 20 sati, a na drugim televizijama dvostruko ili trostruko duže.
Pa ipak, zahvaljujući ekipi naših televizijskih stvaralaca, jugoslavenska TV-drama nimalo ne zaostaje za inozemnom.
Tako, na primjer, televizijska stanica u Istočnom Berlinu ima 7 studija, a samo redakcija emisija za djecu broji oko 60 ljudi!
UAR ima tri programa i svaki traje po 7 sati prosječno.
Kod nas se jedna TV-drama snima najviše 20 sati, a na drugim televizijama dvostruko ili trostruko duže.
Pa ipak, zahvaljujući ekipi naših televizijskih stvaralaca, jugoslavenska TV-drama nimalo ne zaostaje za inozemnom.
Već je zapažen poseban
afinitet režisera Ravasija prema emisijama ozbiljne muzike. Na tom
je polju pokazao vrlo dobre rezultate.
Posebno su značajni njegovi napori da pronađe nove, zanimljive oblike prezentiranja, jer je ozbiljna muzika u tome veoma nezahvalna.
Posebno su značajni njegovi napori da pronađe nove, zanimljive oblike prezentiranja, jer je ozbiljna muzika u tome veoma nezahvalna.
U ovom trenutku Ravasi je
zauzet radom na novoj humorističkoj seriji Studija Beograd "Kod
sudije za prekršaje" poznatog novinara i književnika Vase
Popovića.
U pripremi je i suvremena Šarkadijeva drama "Izgubljeni raj", a u jesen će režirati "Djevojku sa tri oca" Brane Crnčevića, djelo koje je dobilo prvu nagradu na natječaju beogradskog TV-studija.
U pripremi je i suvremena Šarkadijeva drama "Izgubljeni raj", a u jesen će režirati "Djevojku sa tri oca" Brane Crnčevića, djelo koje je dobilo prvu nagradu na natječaju beogradskog TV-studija.
Tekst: M. S, obrada: Yugopapir (Studio, VI 1964.)
Sadržaj "Eksera" (II epizoda "Sudije za prekršaje")
Dva sustanara, inženjer i
liječnik, dolaze kod suca za prekršaje. Liječnik tuži
inženjera da mu cijelu noć kucka o zid u jednakim razmacima.
Inženjer se brani da to radi zato što liječnikova kći vježbi na klaviru i to netačno, što smeta njegovom sluhu.
Sudac hoće poslati inženjera u zatvor, ali je inženjer proučio zakon...
Inženjer se brani da to radi zato što liječnikova kći vježbi na klaviru i to netačno, što smeta njegovom sluhu.
Sudac hoće poslati inženjera u zatvor, ali je inženjer proučio zakon...
Režiser ove emisije je
Slavoljub Stefanović-Ravasi, a pisac teksta Vasa Popović.
