Samo puritanci smatraju kulturom isključivo ono što se zbiva na kazališnim daskama i na filmu, dok pocjenjivački ocjenjuju sva druga "prikazanija" koja danas smatramo sastavnim djelom kulturnih zbivanja i za koja Amerikanci imaju vrlo adekvatan izraz: šou
Veljača 1971: Poznata televizijska emisija "Film, teatar i... " kojoj je, prema riječima njenog urednika i režisera Saše Zalepugina, zadatak da kritički prati scenske umjetnosti i zabavu, dobila je ovih dana nove oblike i sadržaje.
Prije nekoliko dana u emisiji "TV-pošta" zagrebačke televizije neki gledalac postavio je pitanje:
- Nije li, u inače
izvrsnoj i dobro realiziranoj emisiji "Film, teatar i..."
previše govora o zabavnoj glazbi? Naime, koliko je meni poznato, ta
je emisija posvećena kulturi...
Urednik emisije "Film,
teatar i.." Saša Zalepugin osobno je odgovorio na pitanje
dotičnog gledaoca rekaviši da u domaćem
televizijskom programu ima priličan broj emisija koje prezentiraju
zabavnu glazbu, ali da se u njima, o toj vrsti glazbe uopće - ni
pozitivno, ni negativno - ne govori.
Proširujući odgovor, Zalepugin je naglasio da upravo zbog toga u svojoj emisiji posvećuje određenu pažnju i zabavnoj glazbi i da samo puritanci smatraju kulturom isključivo ono što se zbiva na kazališnim daskama i na filmu, dok pocjenjivački ocjenjuju sva druga "prikazanija" koja danas smatramo sastavnim djelom kulturnih zbivanja i za koja Amerikanci imaju vrlo adekvatan izraz: šou.
Proširujući odgovor, Zalepugin je naglasio da upravo zbog toga u svojoj emisiji posvećuje određenu pažnju i zabavnoj glazbi i da samo puritanci smatraju kulturom isključivo ono što se zbiva na kazališnim daskama i na filmu, dok pocjenjivački ocjenjuju sva druga "prikazanija" koja danas smatramo sastavnim djelom kulturnih zbivanja i za koja Amerikanci imaju vrlo adekvatan izraz: šou.
Saši Zalepuginu vrijeme
nije dopuštalo da s malog ekrana više govori o emisiji "Film,
teatar i...", pa smo ga posjetili na radnom mjestu i postavili
mu nekoliko pitanja o tome.
Zašto bih se kačio s Angelom?
- U posljednje vrijeme na
špici vaše emisije ne piše da je režira Angel Miladinov, a u
samoj emisiji ima raznih novosti.
- Poslije četiri godine
mog rada na televiziji urednik dokumentarnog programa povjerio mi je
samostalan autorski rad na ovoj emisiji, pa sam sada i urednik i
realizator ...
- Znači da se niste
"zakačili" s Angelom?
- Ne, zašto bih se s
njim kačio? Baš on je, naime, taj urednik dokumentarnog programa
zagrebačke televizije. Osim toga, sve što sam naučio o radu na
televiziji naučio sam od Angela koji je i sam često radio autorske
emisije ujedinjujući u sebi ličnost režisera i urednika, što je u
dokumentarnim emisijama mozaičkog tipa relativno lako izvodljivo.
Što se tiče novosti u sadržaju emisija, mogu reći da sam realizirao neke ideje koje smo Angel i ja imali, i da sam izbacio neke rubrike koje nam se nisu svidjele.
Što se tiče novosti u sadržaju emisija, mogu reći da sam realizirao neke ideje koje smo Angel i ja imali, i da sam izbacio neke rubrike koje nam se nisu svidjele.
- Koja je uloga emisije
"Film, teatar i..."?
- Da kritički prati
scenske umjetnosti i zabavu u najširem smislu. Kad je nastajao
termin kultura, nije bilo hepeninga, ni spektakla, pa ni televizije,
a i to su scenske umjetnosti kao što su i dio kulturnog
života. Mi ne pratimo samo zbivanja u svijetu kazališta i filma ...
- Zašto govorite u
množini?
- Zato što, uz mene, na
emisiji "Film, teatar i..." radi mnogo suradnika.
Kad Drago Bahun, Igor Mandić, Mani Gotovac, Vlado Vuković, Tomislav Radić, Sandi Čolnik, Silvija Luks, Zora Korać, Marin Marušić, Branko Ivanda, Branko Belin ili Ivo Vrbanić predlože neku prihvatljivu temu, rade je autonomno.
Moja je dužnost da - uz rad na svojim prilozima - eventualno pomognem autorima drugih priloga u montaži materijala i da čitavu emisiju realiziram tako da gledaoci osjete da ima glavu i rep.
Kad Drago Bahun, Igor Mandić, Mani Gotovac, Vlado Vuković, Tomislav Radić, Sandi Čolnik, Silvija Luks, Zora Korać, Marin Marušić, Branko Ivanda, Branko Belin ili Ivo Vrbanić predlože neku prihvatljivu temu, rade je autonomno.
Moja je dužnost da - uz rad na svojim prilozima - eventualno pomognem autorima drugih priloga u montaži materijala i da čitavu emisiju realiziram tako da gledaoci osjete da ima glavu i rep.
- Sada u vašoj emisiji
nema dugačkih priloga?
- Htjeli smo da emisija
dobije na dinamici. O pojedinim kulturnim događajima, koje treba
posebno istaći i o kojima snimamo dulje priloge, govorimo u
emisijama pod naslovom "U prvom planu" koje su uvijek
posvećene samo jednoj temi.
- U emisijama "Film,
teatar i..." pojavljuju se mnoga poznata lica.
- Uskoro će gledaoci
biti ugodno iznenađeni kad im u emisijama budemo prikazivali
kuriozitete iz Kinoteke. Vidjet će velik broj kratkih filmova o
poznatim ličnostima iz javnog života.
Među njima je i jedan o Stjepanu Radiću ...
Među njima je i jedan o Stjepanu Radiću ...
- Što još spremate
gledaocima?
- Pa nije mi baš lako
odgovoriti na to pitanje. Poslije - po mojem mišljenju - zanimljivih
priloga o čuvenom američkom redatelju Frenku Kapri (autoru
znamenitih filmova "Gospodin Smit putuje u Vašington", "Divan život" i
serije "Zašto se borimo")...
... Zatim o pripremama za snimanje serije "Grička vještica" koju su (u 200 epizoda) naručili Amerikanci (Planovi su propali - op. Y), o Štivičićevoj TV-seriji "Kamo idu divlje svinje", o filmovima "Maškerada" Boštjana Hladnika, te o filmu "Mirisi, zlato i tamjan" Ante Babaje, moramo održati visoki nivo pojedinih priloga u emisijama.
Po završetku serije o brazilskoj muzici koja se afirmirala u svijetu, objavit ćemo seriju o Holivudu kroz razgovore s glumcima i režiserima iz svjetske filmske Meke.
Zatim, iz nekoć dobro primljene emisije "Panorama" preuzeli smo rubriku najavljivanja velikih filmskih djela, pa ćemo tako uskoro gledaoce upozoriti na američki film "2001. godina" (smatra se najboljim naučno-fantastičnim filmom svih vremena) i na francuski film "Sitnice koje čine život", što će uskoro doći na repertoar naših kinematografa.
Pod onim našim "i..." iz naslova naše emisije predstavit ćemo niz poznatih imena iz svijeta šoua koja su rijetko ili koja nikad ranije nisu gostovala na našem malom ekranu: Frenka Sinatru, Sandi Šo, Dasti Springfild, Donovana, ansamble "Marmelade", "Blue Mink" i druge ...
... Zatim o pripremama za snimanje serije "Grička vještica" koju su (u 200 epizoda) naručili Amerikanci (Planovi su propali - op. Y), o Štivičićevoj TV-seriji "Kamo idu divlje svinje", o filmovima "Maškerada" Boštjana Hladnika, te o filmu "Mirisi, zlato i tamjan" Ante Babaje, moramo održati visoki nivo pojedinih priloga u emisijama.
Po završetku serije o brazilskoj muzici koja se afirmirala u svijetu, objavit ćemo seriju o Holivudu kroz razgovore s glumcima i režiserima iz svjetske filmske Meke.
Zatim, iz nekoć dobro primljene emisije "Panorama" preuzeli smo rubriku najavljivanja velikih filmskih djela, pa ćemo tako uskoro gledaoce upozoriti na američki film "2001. godina" (smatra se najboljim naučno-fantastičnim filmom svih vremena) i na francuski film "Sitnice koje čine život", što će uskoro doći na repertoar naših kinematografa.
Pod onim našim "i..." iz naslova naše emisije predstavit ćemo niz poznatih imena iz svijeta šoua koja su rijetko ili koja nikad ranije nisu gostovala na našem malom ekranu: Frenka Sinatru, Sandi Šo, Dasti Springfild, Donovana, ansamble "Marmelade", "Blue Mink" i druge ...
Angel Miladinov napustio
je rad na emisijama "Film, teatar i..." smatrajući da
nije potrebno da se dva čovjeka koncentriraju na istom poslu kad na
televiziji ima mnogo posla, a relativno malo ljudi koji ga mogu dobro obaviti.
Razgovarao: Mladen Ivanišević, obrada: Yugopapir (Arena, II 1971.)
Razgovarao: Mladen Ivanišević, obrada: Yugopapir (Arena, II 1971.)
*****
Studeni 1968: Ekipa TV-Zagreb (Angel Miladinov, Saša Zalepugin i Miki Ostrovidov) boravila je više od mjesec dana u SAD gdje je u suradnji s Informativnom agencijom SAD (USIA) snimala četiri dokumentarne reportaže.
Prilikom boravka u SAD ekipa je prešla put od oko 20.000 km i snimila 5000 metara filma!
Prva reportaža o predizbornoj kampanji bit će emitirana uoči izbora u SAD, dok će ostale biti na programu u toku narednih mjeseci.
Američki predsjednički izbori nisu samo veliki događaji za ovu zemlju.
Njihov ishod od velikog je interesa za čitav svijet. Ekipi nije bio cilj da se bavi prognozama ili analizama platformi triju predsjedničkih kandidata.
Pokušala je kamerom opisati onu neobičnu izbornu atmosferu, neobičnu za sve one koji nisu građani SAD.
Članovi ekipe bili su nekoliko dana sa svakim od predsjedničkih kandidata - Humphreyjem, Nixonom i Wallaceom.
Njihov ishod od velikog je interesa za čitav svijet. Ekipi nije bio cilj da se bavi prognozama ili analizama platformi triju predsjedničkih kandidata.
Pokušala je kamerom opisati onu neobičnu izbornu atmosferu, neobičnu za sve one koji nisu građani SAD.
Članovi ekipe bili su nekoliko dana sa svakim od predsjedničkih kandidata - Humphreyjem, Nixonom i Wallaceom.
Letjeli su s njima u specijalnim avionima namijenjenim štampi, radiju i televiziji. Radi ilustracije, evo izvoda iz dnevnika s putovanja u pratnji Huberta Humphreyja.
Prvi dan
Polazimo iz Washingtona u 10.30 za Philadelphiju (180 km). Humphrey drži govor na trgu. Poslije govora letimo u Denver (2300 km). Humphrey govori u dvorani hotela. Nakon toga letimo u Los Angeles (1300 km), stanujemo u hotelu ("Ambasador") u kojem je prilikom sličnog mitinga ubijen Bob Kennedy.
Drugi dan
Humphrey drži govor u Centru za raketna istraživanja u Los Angelesu i na televiziji NBC. Nakon toga letimo u Huston (2000 km). Tamo Humphrey dvaput govori na raznim skupovima.
Treći dan
Humphrey rano ujutro šeće gradom, zatim drži još jedan govor. Oko podne letimo u New Orleans (490 km). Humphrey drži govor na konvenciji Američke legije (ratni vojni veterani) a zatim letimo na suprotni kraj SAD, na sjever, u Flint (1600 km), gdje se u velikoj hali goleme tržnice održava miting. Iz Flinta se vraćamo u Washington (680 km).
*****
Evo, ovako je izgledala ruta jednog puta koji za kandidate traje nekoliko mjeseci. Nije samo zanimljivo to što je Humphrey za ta tri dana prešao sedam gradova koji su međusobno udaljeni više od 9000 km.
Treba znati da je svaka njegova minuta bila isplanirana. U toku leta u avionu štab stručnjaka analizira prethodne govore kandidata i reakciju publike, te unosi korekcije, u naredne, unaprijed pripremljene govore.
Humphrey je u pauzi između dva grada primao novinare i snimatelje. U vožnji od aerodroma do grada ili obratno u svojim kolima davao je intervjue za lokalne radio-stanice.
Treba znati da je svaka njegova minuta bila isplanirana. U toku leta u avionu štab stručnjaka analizira prethodne govore kandidata i reakciju publike, te unosi korekcije, u naredne, unaprijed pripremljene govore.
Humphrey je u pauzi između dva grada primao novinare i snimatelje. U vožnji od aerodroma do grada ili obratno u svojim kolima davao je intervjue za lokalne radio-stanice.
Ni druga dva kandidata nimalo ne zaostaju za Humphreyjem.
Dapače, štab Richarda Nixona podijelio je našoj TV-ekipi dnevni plan putovanja i mitinga s nevjerojatno preciznim podacima o tome što će se, kada i koliko toga, događati u toku dana.
Ova preciznost je išla tako daleko, da su bile predviđene na sekundu pauze u Nixonovom govoru, dužina pljeska, dužina trajanja rukovanja s lokalnim partijskim funkcionarima, te dužina "improviziranih" zadržavanja u razgovoru s građanima pirilikom dočeka.
Dapače, štab Richarda Nixona podijelio je našoj TV-ekipi dnevni plan putovanja i mitinga s nevjerojatno preciznim podacima o tome što će se, kada i koliko toga, događati u toku dana.
Ova preciznost je išla tako daleko, da su bile predviđene na sekundu pauze u Nixonovom govoru, dužina pljeska, dužina trajanja rukovanja s lokalnim partijskim funkcionarima, te dužina "improviziranih" zadržavanja u razgovoru s građanima pirilikom dočeka.
Druga je strana ove velike predstave publika i njena reakcija. Iza svega toga ipak stoji golema mašinerija, savršena organizacija i fantastične svote novaca.
Što je zabilježila kamera naše TV-ekipe vidjet ćete ovog tjedna na malim ekranima u reportaži o američkoj predizbornoj kampanji.
Obrada: Yugopapir (Studio, XI 1968.)