17:00 - Argentina: Svjetsko prvenstvo u skijanju - Spust (JRT)
Evrovizijski prijenos: Ove godine svjetska skijaška sezona počinje neuobičajeno rano. Skijaška je federacija naime, odlučila da se u argentinskim središtima Las Lenasu (16. i 18. kolovoza), te Barilocheu (24. VIII) voze tri spusta.
Na programu je još slalom i veleslalom za Kontinentalni kup.
Na programu je još slalom i veleslalom za Kontinentalni kup.
Mi gotovo da i nemamo prave spustaše, ali smo ipak odlučili da na to natjecanje putuju naši skijaši. Sigurno je, da će nastupiti na prva dva spusta u Las Lenasu, te na slalomu i veleslalomu ponajprije radi treninga tih tehničkih disciplina.
Naša će reprezentacija na tim prvim ispitima nastupiti bez Jure Franka.
Naime, osvajač srebrne medalje na Zimskoj olimpijadi u Sarajevu, obnovio je na treningu u Val Senalesu ozlijedu kukova tako da mora pauzirati.
Može se čak dogoditi da Jure ove godine uopće ne sudjeluje na natjecanjima za svjetski kup. Posljednju riječ, dat će ipak liječnici.
Od ostalih naših skijaša u Argentini ćemo vidjeti Strela, Kuralta, Čižmana, Benedika te dvojicu mladih Žana i Robiča.
Naša će reprezentacija na tim prvim ispitima nastupiti bez Jure Franka.
Naime, osvajač srebrne medalje na Zimskoj olimpijadi u Sarajevu, obnovio je na treningu u Val Senalesu ozlijedu kukova tako da mora pauzirati.
Može se čak dogoditi da Jure ove godine uopće ne sudjeluje na natjecanjima za svjetski kup. Posljednju riječ, dat će ipak liječnici.
Od ostalih naših skijaša u Argentini ćemo vidjeti Strela, Kuralta, Čižmana, Benedika te dvojicu mladih Žana i Robiča.
Prošle smo sezone bili zadovoljni uspjesima alpinki i alpinaca.
Argentinski snijeg im je prilika da iskušaju u kakvoj su formi i s koliko spremnosti dočekuju ipak onu pravu sezonu koja će početi potkraj studenoga i početkom prosinca. (D. Ć.)
Argentinski snijeg im je prilika da iskušaju u kakvoj su formi i s koliko spremnosti dočekuju ipak onu pravu sezonu koja će početi potkraj studenoga i početkom prosinca. (D. Ć.)
18:30 - Vrijeme, ljudi, muzika (Novi Sad)
Zabavna emisija: Treća emisija posvećena
jugoslavenskoj šansoni okupila je sugovornike koji iznose svoje
mišljenje o pjesmama nastalim prema književnim predlošcima čiji
su autori poznati jugoslavenski pjesnici.
Kakav je odnos autora glazbe prema poeziji?
Je li u šansoni važniji tekst ili glazba - koliko su ravnopravni?
O tome govore kompozitori, kantautori i interpretatori koji već godinama druguju sa šansonom. Emisija je protkana nizom glazbenih primjera.
Urednik Petar Jurić; autor Radomir Subotić.
Kakav je odnos autora glazbe prema poeziji?
Je li u šansoni važniji tekst ili glazba - koliko su ravnopravni?
O tome govore kompozitori, kantautori i interpretatori koji već godinama druguju sa šansonom. Emisija je protkana nizom glazbenih primjera.
Urednik Petar Jurić; autor Radomir Subotić.
21:05 - "Štefica Cvek u raljama života": Humoristička serija (Beograd)
Program plus - 22:50 - Rokeri s Moravu (Zagreb)
Deseti album - sedmi rođendan: Popularni Rokeri s Moravu izdaju svoje ploče u sve kraćim vremenskim razmacima. Nedavno su izdali svoj deseti album i ujedno proslavili sedmi rođendan.
A sve je počelo bezazleno: 1974. godine Boris Bizetić idejni vođa grupe, napisao je dvije skladbe za Minimaksovu radio-emisiju: Milka nosi čarapu od svilenu bubu i Milojko.
Uspješno, i Diskos izdaje ploču.
Bila je to iskra onoga što je došlo poslije. Ilustrirajući dječju slikovnicu, Boris je napisao skladbu Stojadinka ovce šiša pomaže joj sin Radiša.
Godine 1977. dopisao je nekoliko stihova i to je čuo direktor Beograd-diska Mića Milutinović, glavni "krivac" za postanak Rokera s Moravu.
Ime im je u studiju dao snimatelj Aco Radojčić.
Nakon tog uspješnog singla nastaje i skladba Turio Ljubiša pivo da se ladi i još niz popularnih hitova koji se i danas pamte.
Na svim svojim pločama Rokeri tekstualno parodiraju aktualne događaje.
Uzmimo npr. LP Dinastija, gdje ironiziraju zanimanje naših televizijskih gledalaca za istoimenu televizijsku seriju, i to tako što "izvesni Mića Puzigaća iz Les Anđelesa" objašnjava što se to događa u Dinastiju.
Boris Bizetić tvrdi da Rokeri s Moravu izvode pop-muziku.
- To je sinteza folka i suvremenih aranžerskih tokova. Sve to što modificira folklor na suvremeni način, bez obzira na tekst, nije folk, to je popularna muzika.
Rokeri danas djeluju u sastavu Boris Bizetić (skladatelj i pisac svih tekstova), Zvonko Milenković i Bane Anđelović. (M. M.)
A sve je počelo bezazleno: 1974. godine Boris Bizetić idejni vođa grupe, napisao je dvije skladbe za Minimaksovu radio-emisiju: Milka nosi čarapu od svilenu bubu i Milojko.
Uspješno, i Diskos izdaje ploču.
Bila je to iskra onoga što je došlo poslije. Ilustrirajući dječju slikovnicu, Boris je napisao skladbu Stojadinka ovce šiša pomaže joj sin Radiša.
Godine 1977. dopisao je nekoliko stihova i to je čuo direktor Beograd-diska Mića Milutinović, glavni "krivac" za postanak Rokera s Moravu.
Ime im je u studiju dao snimatelj Aco Radojčić.
Nakon tog uspješnog singla nastaje i skladba Turio Ljubiša pivo da se ladi i još niz popularnih hitova koji se i danas pamte.
Na svim svojim pločama Rokeri tekstualno parodiraju aktualne događaje.
Uzmimo npr. LP Dinastija, gdje ironiziraju zanimanje naših televizijskih gledalaca za istoimenu televizijsku seriju, i to tako što "izvesni Mića Puzigaća iz Les Anđelesa" objašnjava što se to događa u Dinastiju.
Boris Bizetić tvrdi da Rokeri s Moravu izvode pop-muziku.
- To je sinteza folka i suvremenih aranžerskih tokova. Sve to što modificira folklor na suvremeni način, bez obzira na tekst, nije folk, to je popularna muzika.
Rokeri danas djeluju u sastavu Boris Bizetić (skladatelj i pisac svih tekstova), Zvonko Milenković i Bane Anđelović. (M. M.)
II - 21:50 Umjetnička večer: "Tvrđava" (Sarajevo)
Snimka predstave Narodnog pozorišta Bosanske krajine iz Banje Luke: U sklopu serije dramskih projekata kazališta iz BiH, večeras će se predstaviti Narodno kazalište Bosanske krajine iz Banje Luke s predstavom Tvrđava rađenom po istoimenom romanu Meše Selimovića.
Tvrđava, koju je
Selimović pisao od 1967. do 1970. godine pandan je Dervišu i smrti.
Meša Selimović vidi svakog čovjeka, svaku zajednicu, svaku državu, svaku ideologiju kao tvrđavu.
Glavni junak romana, Ahmet Šabo, želi naći most do drugih ljudi, izaći iz tvrđave, jer zna, da ih razdvaja i uništava mržnja.
Jedino ih ljubav može održati, ili bar vjera da je moguće sporazumijevanje među pojedincima i zajednicama.
Vođen tom vjerom i željom, on ostaje vedar i moralno čist...
Režiser predstave je Gradimir Mijović.
Meša Selimović vidi svakog čovjeka, svaku zajednicu, svaku državu, svaku ideologiju kao tvrđavu.
Glavni junak romana, Ahmet Šabo, želi naći most do drugih ljudi, izaći iz tvrđave, jer zna, da ih razdvaja i uništava mržnja.
Jedino ih ljubav može održati, ili bar vjera da je moguće sporazumijevanje među pojedincima i zajednicama.
Vođen tom vjerom i željom, on ostaje vedar i moralno čist...
Režiser predstave je Gradimir Mijović.
Snima se: "Odlazak ratnika" Siniše Pavića i Save Mrmka
Stalni posjetioci stare i
nekad vrlo ugledne beogradske kavane Manjež, u neposrednoj blizini
Jugoslovenskog dramskog pozorišta kod Cvetnog trga, nedavno su s
prilično gunđanja prolazili pokraj nekadašnjeg hrama boeme.
Preskakali su kablove, zaobilazili kamere i mrzovoljno odlazili dalje, u neki obližnji vrt gdje televizijska elektronika i tehnika nisu još pustile svoje pipke.
Oni znatiželjni mogli su saznati da se tu snima drama Odlazak ratnika autora Siniše Pavića i da brojnu ekipu TV Beograd predvodi Sava Mrmak.
To su događaji u kojima se daje kronika vrelog, fašističkom čizmom zgaženog beogradskog ljeta 1941. kada je ustanak već počeo, a Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ, pripremao se da napusti okupirani grad.
Preskakali su kablove, zaobilazili kamere i mrzovoljno odlazili dalje, u neki obližnji vrt gdje televizijska elektronika i tehnika nisu još pustile svoje pipke.
Oni znatiželjni mogli su saznati da se tu snima drama Odlazak ratnika autora Siniše Pavića i da brojnu ekipu TV Beograd predvodi Sava Mrmak.
To su događaji u kojima se daje kronika vrelog, fašističkom čizmom zgaženog beogradskog ljeta 1941. kada je ustanak već počeo, a Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ, pripremao se da napusti okupirani grad.
Siniša Pavić koji - za
razliku od većine svojih kolega, sudaca okružnog suda - nije na
odmoru, pomogao nam je da neke dileme raščistimo:
- Ta se scena zapravo
zbiva u jednoj drugoj predratnoj kavani, a ne u Manježu, ali to,
razumije se, nije toliko važno. Ono što je najvažnije zbiva se 17.
kolovoza 1941. na dan kada su Beograđani s užasom promatrali jeziv
prizor: obješena tijela petorice ilegalaca i rodoljuba na
Terazijama.
U međuvremenu, redatelj
Mrmak uz Marka Todorovića koji igra Tita, odredio je još neke
protagoniste.
Davorjanku Paunović igra Olivera Ježina, darovita mlada glumica, iza koje već stoje neke značajne uloge u kazalištu; na filmu i televiziji:
Davorjanku Paunović igra Olivera Ježina, darovita mlada glumica, iza koje već stoje neke značajne uloge u kazalištu; na filmu i televiziji:
- Ipak, mislim da je
uloga Titove ratne sekretarice i suradnice Davorjanke Paunović
ozbiljnija negoli sve ostalo što sam dosad radila za televiziju.
Znam da će se možda neki redatelj kod kojih sam igrala naljutiti,
ali ipak se toplo nadam da se osvježavaju negdje na moru i da su
reducirali fond za tjednu štampu.
Što se ostalih glumaca
tiče, Lidija Pletl igrat će Veru Nenadović, mladi Aleksandar Alač
bit će Jaša Rajter koji je organizirao Titovo (dramatično)
prebacivanje u partizane, Petar Kralj pojavit će se kao Vladimir
Ribnikar, a Dusko Vojinović u svećeničkim haljama Dragoljuba
Milutinovića.
Za drugi dio drame, pod naslovom Povratak Maršala, uloge Peka Dapčevića, Ivana Milutinovića, zatim Staljina, Molotova, Macleana još nisu odabrane.
Sava Mrmak još razmišlja, u igri su razne kombinacije (i igre, dakako!), a glumci koji su nešto načuli ne miču se iz Beograda.
Samo se povremeno trgnu... na zvonjavu telefona!
Za drugi dio drame, pod naslovom Povratak Maršala, uloge Peka Dapčevića, Ivana Milutinovića, zatim Staljina, Molotova, Macleana još nisu odabrane.
Sava Mrmak još razmišlja, u igri su razne kombinacije (i igre, dakako!), a glumci koji su nešto načuli ne miču se iz Beograda.
Samo se povremeno trgnu... na zvonjavu telefona!
POP SCENA
 |
| Studijeva top-lista formirana na osnovu glasova čitalaca |
Obrada: Yugopapir (Studio, VIII 1985.)
