RTV Skoplje i RTV Sarajevo, juna '64: Postavljeni prvi predajnici, počelo emitovanje programa...




Na jednoj od sarajevskih uzbrdica, u strmoj Njegoševoj ulici, smješteno je na trećem katu kuće broj osam, u tijesnim prostorijama, tko zna koliko puta pregrađivanim i adaptiranim, uredništvo TV-programa Radio-Sarajeva. Iako se često u dnevnom govoru kaže Studio Sarajevo, o studiju zapravo ne može biti ni govora sve dok grad na Miljacki ne dobije sve ono što treba da ima samostalan TV-studio

RTV SKOPLJE: Pušten u rad predajnik RTV-Skoplje ... Prva emisija sa predajnika Skopske televizije ...

Pomalo neobično, jer zapravo u Skoplju i sama radio-stanica još radi u improviziranom studiju (drvena baraka s minimalnom zvučnom izolacijom), a eto - 5. juna na teritoriju SR Makedonije mogao se na ekranima pratiti prvi TV-prijenos na makedonskom jeziku.

Gotovo godinu dana pripremali su se tehničari skopske radio-televizije za taj dan.

No tada je došao potres i poremetio planove, pa je gradnja prekinuta.

Zato su se kasnije Skopljanci svim snagama dali na gradnju TV-predajnika u novoj zgradi na Crnom vrhu, na Katlanovskom brdu iznad Skoplja.

Trebalo je prosjeći put, osigurati dovod energije, prenijeti i montirati antenski stup, boriti se s nepogodama koje opravdavaju ime toga vrha.

I sve to izvršili su sami, bez ičije pomoći, tehničari skopske RTV pod vodstvom inž. Kira Petrovskog.

On se ujedno prvi poslije spikerice pojavio na ekranu, s objašnjenjima o TV-mreži u SR Makedoniji, s informacijom o tome da je deset najprikladnijih vrhova na inače teško prohodnom terenu već zaposjednuto s predajnicima i repetitorima, te da će se, prema planu za ovu i iduću godinu, osigurati prijenos programa u najvećem dijelu Makedonije.

Iako je predajnik već bio gotov, kiša je nekoliko puta onemogućila njegovo puštanje u pogon još u maju.

Program je pripremljen na otvorenom, pokraj samog predajnika, na proplanku vrha.

Gotovo svagdje se prakticira najprije gradnja studija a zatim predajnika, a ovdje je slučaj obrnut!

Na jedinstvenoj improviziranoj pozornici, s kulisama koje je vjetar nemilosrdno njihao, pod žarkim planinskim suncem nekoliko dana uvježbavao se predviđeni program.

Dvije kamere vezane s reportažnim kolima RAI-a, koja su Talijani odmah poslije potresa poslali na uslugu postradalom kolektivu, prenijele su 5. juna prvi program na makedonskom jeziku.

Mnogobrojni gosti te svečanosti, koji su ispunili plato na samom vrhu, sa strepnjom su pratili zajedno s vlasnicima 17.000 televizora i drugim TV-gledaocima širom Makedonije nastup Makedonske filharmonije i drame Skopskog narodnog teatra.

Filharmoničari su nastupili u komornom sastavu, pod vodstvom dirigenta Todora Skalovskog, a glumci su izveli izabrane pjesme iz bogate riznice makedonske poezije, u režiji Todorke Kondeve-Zafirovske.

Možda se nekima program i nije svidio. Možda su očekivali mnogo više; TV-spektakl izveden bez treme učesnika, bez fijuka vjetra u mikrofonima i s potrebnom svjetlošću. 

Ali već i sama činjenica da je sve prošlo kako treba, bez prekida i "gužvanja" slika, onako kako je bilo predviđeno, ispunila je ponosom svakoga gledaoca, a svakako najviše pionirsku TV-ekipu s redateljem Acom Aleksovim na čelu.

RTV-Skoplje zasad planira samo snimljen program, i to dva sata tjedno. Taj program moći će se pratiti samo na teritoriju Makedonije.

Međutim, kako su izjavili prvi učesnici u programu, generalni direktor RTV-Skoplje Dragi Tozija i član Izvršnog vijeća SRM Kemal Sejfula (koji je pustio u rad predajnik) uskoro će se skopske TV-emisije naći i na zajedničkom programu JRT. (D. D.)


*****



RTV SARAJEVO: Očekuje se da će potkraj iduće godine Studio Sarajevo početi davati samostalan program ... Za ovo ljeto priprema se program i izvan "Dnevnika"...

Na jednoj od sarajevskih uzbrdica, u strmoj Njegoševoj ulici, smješteno je na trećem katu kuće broj osam, u tijesnim prostorijama, tko zna koliko puta pregrađivanim i adaptiranim, uredništvo TV-programa Radio-Sarajeva. 

Iako se često u dnevnom govoru kaže Studio Sarajevo, o studiju zapravo ne može biti ni govora sve dok grad na Miljacki ne dobije sve ono što treba da ima samostalan TV-studio.

Do tada uredništvo TV-programa, kako se sada zove, praktički će biti samo dopisništvo političko-informativne sekcije Radio-televizije Beograd,


Najbrže za deset dana



- Kako je to izgledalo prve godine rada (1961) neka nam kaže glavni urednik Studija Sarajevo Alija Nuhbegović:

- Ne vjerujem da se igdje u svijetu radi tako kao kod nas u Sarajevu. Naročito teško bilo je u početku. Snimili smo nešto na terenu, a tada je počelo ono najteže: snimljeni materijal slao se u Beograd ili Zagreb na razvijanje i montažu, zatim bi pripremljeni materijal pogledao novinar koji piše tekst, da bi uskladio sliku i riječ. 

Kad smo najbrže radili, trebalo nam je deset dana da bismo snimljeni materijal mogli prikazati.

Sada nam je lakše.

Nabavili smo montažni sto i počeli sami razvijati. No još i sad radimo sa posuđenim magnetofonom. Kad bismo bar imali kakav provizorij za studio, dalo bi se lakše disati.


Teškoće sa TV-osobljem



To nije jedini problem Studija Sarajevo.

Kadrovske teškoće bit će to akutnije što se bude više bližio datum rada u vlastitom studiju, a taj datum nije daleko.

Već krajem iduće godine, kako se očekuje, Studio Sarajevo počet će davati samostalan program iz nekog provizorija ili adaptirane prostorije većih dimenzija. 

Kadrovska briga već se brine.

Novinari se regrutiraju iz sarajevskih redakcija i radija, ali je teško angažirati televizijsko osoblje bez kojeg se ne može ni zamisliti rad u studiju, tj. producente, osvjetljivače, tonske snimatelje, sekretare režije, i stvoriti onaj široki krug suradnika koji okuplja svaki studio. 

(Namjerno ne spominjemo snimatelje, jer u Sarajevu postoji filmsko poduzeće koje ima dobar snimateljski kadar.)


Sve zavisi od studijskih mogućnosti



Studio Sarajevo za ovo ljeto priprema opširniji program i izvan "Dnevnika", ali, kako ovdje naglašavaju, sve zavisi od studijskih mogućnosti. Ipak se očekuje da će neke emisije moći biti emitirane u jesen. 

Također se priprema nekoliko informativnih reportaža posvećenih pretkongresnim pripremama, u kojima ćemo vidjeti proizvođače iz Bosne i Hercegovine, razvoj republike i njena dostignuća.

- Jedino možemo reći da nam je lako - kazao je na kraju urednik Alija Nuhbegović - što nam ljudi izlaze u susret i nastoje da nam pomognu koliko god mogu.

Zabeležio: M. Srdić, obrada: Yugopapir (Studio, VI 1964.)


Dočekuju ih srdačno i radosno



Kada god se TV-ekipa Studija Sarajevo pojavi na terenu, dočekuju je vrlo srdačno i radosno. A kada se snimanje vrši u nekoj tvornici, vade se potpuno nova zaštitna odijela i druga zaštitna oprema, jer nitko ne želi da ga na malom ekranu vide kako radi u starom odijelu ili bez sredstava tehničke zaštite. Stoga se u Studiju Sarajevo u šali govori kako bi se TV-ekipe morale slati na teren po Bosni kao - preventiva tehničke zaštite.




Podržite Yugopapir: FB TW Donate