JRT prikazuje (17 - 21. XI 1985): Pokretne slike / Formula 1 / Francuska - Jugoslavija / Računala...






Izbor najzanimljivijih emisija, filmova, sportskih prenosa...



21.05 - Pokretne slike: Orson Welles (četvrtak, TV Beograd)



Emisija o filmu što jednom mjesečno ide iz beogradskog studija, posvećena je nedavno preminulom geniju američkog filma, velikom režiseru Orsonu Wellesu.

O njemu je, u povodu njegove iznenadne smrti mnogo pisano i u svjetskoj i u našoj štampi, njegovi su se filmovi vratili na male ekrane i na retrospektivne programe svih gradskih kinoteka, a o njegovim se najboljim djelima ponovno počelo raspravljati, tražiti u njima nove vrijednosti i revalorizirati ih.

Nije novost ako kažemo da su Wellesovi filmovi kao dobro vino - koliko god ih gledamo sve su bolji i pitkiji. A tragično je da ga njegovi sugrađani - Amerikanci nikada nisu pretjerano cijenili, i da je možda tek sada, nakon njegove smrti prilika da mu priznaju genijalnost.

Zapravo, evropski su režiseri oduvijek više cijenili Wellesa od njegovih američkih kolega. Po Godardu svi režiseri Wellesu duguju sve, a po Truffautu Wellesov prvi film, slavni Građanin Kane (1941) bio je presudan kreativni poticaj generacijama filmaša.

 "Nikola Tesla" - izgovor da opet dođem u Jugoslaviju! (1979)


Evropljani su u filmovima tog najevropskijeg režisera od svih Amerikanaca otkrivali neobičan spoj nezadržive američke vitalnosti u režiji i stanovitu evropsku nostalgično-melankoličnu misaonost tragičnih osamljenih likova koji ne slute nego znaju da unatoč svojim akcijama - sudbini ne mogu izbjeći.

A tu karakteristiku nose svi Wellesovi filmovi: već spomenuti Građanin Kane, Veličanstveni Ambersonovi (1942) Stranac (1946), Dama iz Šangaja (1946), Mr Arkadin (1955), Dodir zla (1958), Proces (1963), Besmrtna priča (1968) i Istine i laži (1973)...

Nebojša Đukelić, urednik i autor Pokretnih slika predstavit će nam i takvog Wellesa uz obilje inserata iz njegovih filmova.

U emisiji sudjeluju još i profesor teorije filma dr Dušan Stojanović, redatelj Krsto Papić (u čijem je filmu Tajna Nikole Tesle Welles igrao) glumac Ljuba Tadić i filmski kritičar Vladimir Tomić. (B. F.)


21.50 - Besmrtna priča (četvrtak, bg)



Daleke 1946. u Dami iz Šangaja mladi mornar Orson Welles, pravi se važan pred ljepoticom Ritom Hayworth riječima kako je Macao najpokvareniji grad na svijetu, da bi vrlo brzo sam upao u mrežu zmije i njenih kompanjona.

Godine 1968, u Besmrtnoj priči samo slijedeći pripovijetku Isaka Dinesena (pseudonim velike danske književnice Karen Blixen), Welles je mogao pustiti svoje omiljene motive da se roje u ludoj vrtešci života smrti, sjećanja i ponavljanja; umirući gospodin Clay (Welles) fantastično je bogat trgovac iz Macaa, koji u svojoj opustjeloj kući želi prirediti posljednju predstavu »u živo«.

Njegov sekretar Levinsky (Coggio), po gospodarevu nalogu u gradu pronalazi djevojku Virginiju (Moreau) i mladog mornara (Eshley), koji će za novac odigrati arhetipsku scenu Clayeva života kad je kao mlad mornar oplodio svoju ženu.

Clayeva će se konstrukcija rasuti u nepovrat pred okrutnom ljepotom života; mornar i žena će samo naizgled igrati plaćene uloge i zapravo će se pred Clayevim očima naći i voljeti kao dvoje neponovljivih ljudskih bića.

Mornar koji odlazi dat će Clayu veliku morsku školjku, i ovaj poslušavši šum nekog davno zamrlog vala, na verandi svoje puste kuće i sam umire...

Welles je često umirao na kraju svojih filmova, i mi smo kao gledaoci ostajali fascinirani činjenicom da baš ne razumijemo motive grandioznih velsovskih karaktera kakvi su Kane ili Arkadin u Tajnom dosjeu.

Školjka na završetku Besmrtne priče, podsjeća nas na glasoviti Pupoljak iz Građanina Kanea, no i na završetak kruga duhovnog zrenja velsovskog junaka koji konačno postaje ono čemu je težio: tragičan lik svjestan svoje sudbine.

Građanin Kane ili gospodin Arkadin nisu znali zbog čega umiru sami, već su umirali zato jer su sami. Drugačije umire Clay u Besmrtnoj priči: upirući se da fiksira svoju prošlost on shvaća da je sve moglo biti drukčije, čak bilo kako. Njegova pompozna, egocentrična i mistificirana egzistencija se tada raspršuje kao val...

Besmrtnu priču je Welles napisao i režirao za francusku televiziju, a film je simultano s televizijskom premijerom počeo igrati i u kinima. Neuobičajeno kratka (nepuni sat), Besmrtna priča je minijaturno remek-djelo Wellesove teatralne stilizacije, svakako jedan od njegovih testamenata. U povodu smrti velikog stvaraoca, film se na našoj televiziji premijerno prikazuje u okviru emisije Pokretne slike, posvećene u cijelosti ličnosti Orsona Wellesa. (V. T.)





20.55 - Formula 1 (petak, bg)



Nakon privremenog »slijetanja sa staze« i gužve koja je nastala kad nije emitirana jedna »klizava« Porota Milovana Ilića Minimaksa - Formula 1 nastavlja po starom, kao da se ništa nije ni dogodilo, što gledaoci dakako pozdravljaju.

Vidjet ćemo, znači, sve glavne rubrike i ličnosti bez kojih se one ne mogu zamisliti: Trio fantastikus s Nadom Blam; Radmilom Živković i Taškom Načićem, zatim solo-točku Biljane Ristić, već spomenutu Porotu Milovana llića Minimaksa, zatim Miodraga Andrića alias Ljubu Moljca koji odgovara na pisma gledalaca, a tu je i Jova Radovanović.

O Minimaksovim problemima sa "Porotom" u "Formuli 1"




22.35 - Slobodan pad, TV film (petak, TV Skoplje)



TV-film Slobodan pad mladog redatelja Bogdana Popđorčeva govori o smjeni rukovodećih ljudi u nekoj radnoj organizaciji. Dolazi do sukoba generacija, jer stari i već pomalo umorni direktor koči napredak koji u tu radnu organizaciju pokušava uvesti mlad i ambiciozan znanstvenik, zainteresiran za njezin ali i za osobni prosperitet...

U tom TV-filmu, glavne uloge tumače Dančo Čevreski, Aco Đorčev i Duško Koštovski kojega je zagrebačka publika nedavno toplo pozdravila u predstavi Srećna nova '49 u kojoj tumači ulogu oca obitelji, i koja je, na ovogodišnjim Gavellinim večerima osvojila Studijevu lepezu kao najbolja predstava u cjelini.

Dančo Čevreski: Intervju (1984)


19.10 - Kvalifikacije za SP: Francuska - Jugoslavija (subota)



Savezni selektor nogometaša Miloš Milutinović iznenađuje (ne samo) sportsku javnost od prvog dana ustoličenja.

Najprije je gotovo na svakoj utakmici postavljao drugu momčad, a zatim nije pozivao ni takva imena kao što su Slišković, Mlinarić i ostali ponajbolji domaći igrači (o »strancima« da i ne govorimo), kako bi uoči današnje utakmice s Francuskom na pariškom Parku prinčeva, koja je za nas ipak puka formalnost, izjavio da još možemo izboriti vizu za Svjetsko prvenstvo u Meksiku!?

Miloševa »računica« je »jasna«. Bugari ne smiju izgubiti od Njemačke DR (i ta se utakmica igra danas u isto vrijeme!), a mi moramo pobijediti Francuze (?!)

Narod bi rekao lopta je okrugla i sve je moguće. No, u ovom slučaju sumnjamo, ali tko sretniji od nas da se to dogodi.

Spomenimo još da su na spisku kandidata za današnji susret: Stojić, Ljukovčan, Miljuš, Kapetanović, Radanović, Vermezović, Elsner, Čapljić, Gudelj, Baždarević, Stojković, Zlatko Vujović, Bursać, Slišković (ipak mu se Miloš smilovao), Mrkela i Škoro.

Francuski selektor Henri Michel ne sumnja u pun pogodak svoje momčadi koja će najverojatnije nastupiti u sastavu: Bats-Ayache, Le Roux, Battiston, Amoros, Femandez, Tigana, Giresse, Platini-Rochetau, Toure. (T. Š.)




21.30 - Notna svaštara: Sve o muzici (subota, TV Sarajevo)



Televizija Sarajevo uposlila je ponovno oprobani tandem Mila Stanojević i Timothy John Byford koji su osmislili novu seriju za djecu, ovaj put posvećenu muzici. Uvodnu emisiju te serije vidjet ćemo u sklopu Dana JRT pod nazivom Notna svaštara.

- Cilj je serije - rekao nam je urednik Slobodan Terzić - da u evropskoj godini glazbe populariziramo glazbu općenito, a posebno klasičnu. Kolažna struktura serije omogućava da se na zabavan i zanimljiv način smjenjuju najrazličitije teme vezane uz glazbu.

U rubrikama o povijesti glazbe, glazbenim instrumentima, glazbenim pojmovima i formama, klasičnoj i zabavnoj glazbi, džezu, narodnoj muzici i muzici na filmu pojavit će se i neka najpoznatija jugoslavenska imena: smjenjivat će se kompozitori, glazbenici, pjevači.

Među voditeljima ponovo će se pojaviti nama već znani Zijah Sokolović i Dragan Zarić, a u novoj seriji pridružit će im se i Gorica Popović, Milena Dravić, Ines Fančović, Ratko Petković, Željko Ninčić i Sabrina Sadiković.

Scenarij su napisali Mila Stanojević-Byford i Timothy John Byford. Byford je i režiser serije dok je autor tekstova za songove Duško Trifunović.

 Tekstopisci - ljudi iz sjene (1979)



21.25 - Poslijeratne priče: Sjećanja iz NOB-e (subota, sk) 



Uspomena na mladu partizanku Milevu još je živa u selu Debarci, pa o njoj govore mnogi njezini suborci i prijatelji s kojima je živjela prije rata. Tomka Krstevska govorit će o svojoj mladosti, o revoluciji, mladima danas, bratstvu i jedinstvu.

Saznat ćemo i sve o »metalnom suveniru« što ga Stavre Čolakovski i danas nosi kao uspomenu na mladost koju je proveo u borbi.

Sva tri priloga snimljena su za emisiju Poslijeratne priče, kojoj je namjera da evocira događaje iz naše revolucionarne prošlosti i objasni njihovo odražavanje na današnji, suvremeni život.


20.00 - Kako se kalio narod Gornjeg Jaukovca (nedjelja, bg)



Dvije slijedeće epizode TV-filma pod naslovom Kako se kalio narod Gornjeg Jaukovca poznavaoci aktualnosti u domaćoj kinematografiji odmah će prepoznati kao djelo O pokojniku sve najljepše redatelja Predraga Antonijevića, koji je prije dvije godine debitirao u Puli.

Prva epizoda Otkup, po običaju, na početku nas upoznaje s glavnim akterima i, sasvim površno, s njihovim karakterima. Dakle, upoznat ćemo selo Jaukovac i njegove žitelje, koji se u prijelomnim historijskim trenucima, negdje odmah nakon oslobođenja, pokušavaju snaći kako tko zna. 

Napredne snage trude se da što efikasnije organiziraju i sprovedu otkup, a na drugoj strani reakcija ga minira i "podmeće mu klipove". Zbunjeni pak i zaplašeni seljaci pronalaze način da ipak sklone nešto, zlu ne trebalo...

Antonijević je jedan od naših najmlađih i najdarovitijih filmskih redatelja. Debitirao je odmah nakon što je diplomirao režiju, kao 23-godišnjak, što je u našim uvjetima velika rijetkost. Scenarij je pisao zajedno s Dušanom Perkovićem. Za kamerom se nalazio Tomislav Pinter.

Glumačka ekipa je brojna i vrlo dobra: Zvonko Lepetić, Bora Todorović, Bogdan Diklić, Rada Živković, Petar Kralj, Sanja Vejnović, Pavle Vujisić, Dragoljub Milosavljević Gula i ostali. (S. Š.)

Zvonko Lepetić priča lepo i duhovito, pod uslovom da to nije za novine... 


17.00 - Rukomet: Lokomotiva (Z) - Budućnost-Titeks (nedjelja)



Derbi u "Kutiji šibica": Rukometašice zagrebačke Lokomotive, bivše prvakinje Jugoslavije, opet ćemo vidjeti na malom ekranu. Danas u derbiju 5. kola s ekipom Budućnosti-Titeks iz Titograda.

Lokomotiva trenutno na tablici ima bod više od Budućnosti, ali to ne znači da će u Kutiji šibica, popularnoj dvorani na zagrebačkoj Trešnjevci, bodovi pripasti domaćoj ekipi. Pogotovu, jer Budućnost ima odličan napad u kojem Lj. Mugoša, O. Sekulić i Bulatović ne znaju za milost.

U svakom slučaju treba očekivati još jednu odličnu predstavu ženskog rukometa. (T. Š.)


20.55 - Recepcija, TV drama (nedjelja, TV Ljubljana)



Radnja drame Recepcija autorice Vide Zei zbiva se u toku nekog znanstvenog skupa na kojem sociolozi raspravljaju o ulozi žene u suvremenom društvu i obitelji. Znanstveni je simpozij samo vanjski okvir TV-igre, dok je težište drame »iza kulisa« simpozija - ona govori o pojedinačnim sudbinama djevojaka koje se brinu o sudionicima skupa znanstvenika. Njihova agilnost i sposobnost zapravo je često samo bijeg pred osobnim problemima.

Među tim djevojkama ističe se apsolventica Zvona pred kojom se ukazuje glatka i uspješna karijera, ali na račun nekih njenih stavova i mladenačkog idealizma. Zvona je zapravo upletena u prljavu igru u kojoj se ugledan znanstvenik rješava neugodnog suparnika...

Dramu je režirao Anton Tomašič, a glavne uloge tumače Saša Pavček (Zvona), Milena Zupančič, Marjeta Gregorač, Maja Sever, Damjana Luthar, Boris Cavazza, Igor Samobor, Ivo Ban, Dare Valič i drugi.

Marjeta Gregorač, nova zvezda slovenačkog filma (1979)


20.00 - Putovanje u Vučjak, TV serija (ponedjeljak, zg)



Serija Putovanje u Vučjak rađena je po motivima kazališne drame Vučjak Miroslava Krleže, po njegovim zapisima i dnevnicima o godini 1918, te po historiografskim dokumentima o prvom svjetskom ratu.

Scenarij je napisao književnik Ivo Štivičić, a serija ima devet epizoda te predstavlja široku romansijersku panoramu jednog vremena, punu dramatskih sudara i uzbudljivih pojedinačnih avantura.

Ivo Štivičić, naš najplodniji TV pisac, intervju

U središtu zbivanja je glavni junak Krešimir Horvat, novinar koji se u potrazi za mirom i smislom svog posla pokušava spasiti bijegom iz gradskog, redakcijskog, duhovnog i egzistencijalnog ograničavanja, te odlazi za seoskog učitelja u Vučjak. 

Vučjak je selo u Hrvatskom zagorju, u dubokoj zabiti i u prvi mah predstavlja Horvatov san o sreći. No sudar sa stvarnošću, sa seoskim lihvarima i špekulantima, pljačkašima i ubojicama, bjeguncima s ratišta, dramatski će zatalasati mirne tokove njegova života.

U sklopu Dana JRT gledat ćemo drugu epizodu te serije, koja će u redovnom programu biti emitirana tek 1986. Vidjet ćemo kako se početkom 1918. godine produbljuju konflikti glavnog junaka Krešimira Horvata s okolicom, redakcijom, prijateljima i ljubavima.

U seriji nastupaju mnogobrojna poznata glumačka imena a glavne uloge, među ostalima tumače: Rade Šerbedžija, Milena Dravić, Mira Furlan, Mustafa Nadarević. Režija Eduard Galić.

Dnevnički zapisi "S Krležom iz dana u dan"


22.00 - Računala (utorak, zg)



Popularno-znanstvena serija, osma emisija: Stroj koji misli - Kompjutorizirani miš traži put u labirintu od živice u dvorcu Hampton Court - to je uvod za razgovor o umjetnoj inteligenciji.

Još jedan zanimljiv primjer - kompjutor na medicinskom fakultetu pomaže studentima u postavljanju dijagnoze. Urednik: Stanislav Govedić.

 "ZX 81" ili "Commodore 64"? (1985)





Podržite Yugopapir: FB TW Donate