Mrmak staloženo objašnjava da je cijeli pothvat realiziran za 80 radnih dana. Sa dva mjeseca priprema, to je ukupno pet mjeseci. U četiri sata programa prodefilirat će 150 glumaca. Na čelu im je Marko Todorović, koji je ulogu Tita, doduše samo u drugom planu, bez teksta, igrao u "Užičkoj republici" Žike Mitrovića
Tito je napustio Beograd 1941, godine, u ilegali. Vratio se kao državnik i maršal 25. listopada 1944, a mozaik dramatičnih povijesnih događaja, koji su se u međuvremenu zbivali u okupiranoj Srbiji, temelj su dvodijelnog projekta Televizije Beograd. Epizode pod naslovom Odlazak ratnika i Povratak maršala spojene su jednom niti - sudbinom druga Tita.
*****
Bez ikakvog pretjerivanja može se konstatirati da je u ovoj TV-sezoni projekt u dva dijela, pod naslovom Odlazak ratnika i Povratak maršala, nešto što ide u sam vrh naše produkcije. Po mnogim procjenama - čak i onih uzdržanijih - to će biti događaj od prvorazrednog značenja.
Autor scenarija je Siniša Pavić, a redatelj Sava Mrmak. Za sve poznavaoce materije iz dokumentarno-igranog žanra ta su imena granitna garancija iza koje stoje rezultati: Čovek koji je bombardovao Beograd, Vreme zločina, Poslednji čin, Španac, Banjica.
Situacija će biti nešto bistrija kad se uskoro, 29. i 30. studenoga, u povodu Dana Republike, na programu
nađu spomenuta dva toma.
Glavne su niti sudbina i ličnost druga Tita, a sve je uglavnom vezano za Beograd: Tito ga je 1941. napustio u potpunoj, dramatičnoj ilegali, a vratio se pobjednički, kao maršal i državnik, 25. listopada 1944.
Glavne su niti sudbina i ličnost druga Tita, a sve je uglavnom vezano za Beograd: Tito ga je 1941. napustio u potpunoj, dramatičnoj ilegali, a vratio se pobjednički, kao maršal i državnik, 25. listopada 1944.
To je bit, a sve ostalo može biti, za
ovu priliku, zanimljivo.
- Kad smo počeli pisati najslavnije stranice naše povijesti, neprijatelj je stigao u zemlju sa 686.000 vojnika, a računao je i na 138.000 domaćih izdajnika. Takvo je bilo stanje u prvoj godini borbe i revolucije.
- Imali smo oko 80.000 boraca, pa je odnos bio 9,2:1 u korist agresora. Pri takvom zastrašujućem omjeru snaga Tito i Partija digli su ustanak.
Svaki je dan, mjesec, a da ne govorimo
o godini, drastično mijenjao situaciju na jugoslavenskom tlu.
U svakom pogledu, sporo ali neumoljivo, njemačke su snage slabile, a kvislinške, na žalost, rasle.
Jačali su i naši redovi: tako se 1944. godine - kad je Tito, kao tvorac genijalne strategije i taktike, kao maršal, ušao u Beograd da oda priznanje herojima koji su 20. listopada konačno oslobodili glavni grad - omjer snaga bitno promijenio.
Vojne formacije Jugoslavije imale su 500.000 boraca, neprijatelj je raspolagao sa 663.000 vojnika, a bilo je 313.000 domaćih izdajnika.
U svakom pogledu, sporo ali neumoljivo, njemačke su snage slabile, a kvislinške, na žalost, rasle.
Jačali su i naši redovi: tako se 1944. godine - kad je Tito, kao tvorac genijalne strategije i taktike, kao maršal, ušao u Beograd da oda priznanje herojima koji su 20. listopada konačno oslobodili glavni grad - omjer snaga bitno promijenio.
Vojne formacije Jugoslavije imale su 500.000 boraca, neprijatelj je raspolagao sa 663.000 vojnika, a bilo je 313.000 domaćih izdajnika.
Jedan od najkompliciranijih i najsloženijih produkcijskih i
umjetničkih zahvata naše televizije u posljednjih nekoliko godina
nije se toliko bavio brojkama.
Pavićevo sagledavanje goleme dokumentarne materije
Pođimo redom!
- Prvi dio, Odlazak ratnika, počinje sa
16. kolovozom 1941. i odlaskom druga Tita iz Beograda - obavještava
Sava Mrmak. - Scenarij Siniše Pavića mozaik je dramatičnih
historijskih događaja iz okupirane Srbije.
Kroz brojne plastične, nimalo nevažne epizode, nazire se polarizacija političkih i drugih interesa. Počeli smo tragičnim danom za povijest Beograda, kad su Nijemci na Terazijama povješali pet rodoljuba.
Kroz brojne plastične, nimalo nevažne epizode, nazire se polarizacija političkih i drugih interesa. Počeli smo tragičnim danom za povijest Beograda, kad su Nijemci na Terazijama povješali pet rodoljuba.
Titov put bio je slijedeći (bez
detalja): vlakom Beograd - Stalać, pa uskom prugom (što će reći Ćirom) do Požege. Malenu grupu osiguravao je partijski aktivist
Jaša Rajter, a tvorili su je Davorjanka Paunović, kurirka Vrhovnog
štaba, i Veselinka Malinska, čji je zadatak bio da ih prati sa
strane, i da - ako zatreba obavijesti (koga treba) o ishodu cijele
operacije.
U Požegi su prenoćili, a sutradan su nabasali na četnike... Drug Tito je, dakako, putovao pod lažnim identitetom, pa je dramatična situacija prebrođena. Ubrzo su stigli u selo Robaje, gdje je Tito primio prvi raport.
U Požegi su prenoćili, a sutradan su nabasali na četnike... Drug Tito je, dakako, putovao pod lažnim identitetom, pa je dramatična situacija prebrođena. Ubrzo su stigli u selo Robaje, gdje je Tito primio prvi raport.
- Ostavimo li po strani razne teškoće
s produkcijom, tu je naš glavni kreativni zadatak. Prije svega,
mislim na piščevo, dakle Pavićevo sagledavanje goleme dokumentarne
materije iz koje je stvarao ili nanovo oživljavao razne ličnosti.
Naš je osnovni zadatak bio da ozbiljno prezentiramo te događaje - nastavlja Mrmak, redatelj koji svoj posao uspješno radi 32 godine.
Naš je osnovni zadatak bio da ozbiljno prezentiramo te događaje - nastavlja Mrmak, redatelj koji svoj posao uspješno radi 32 godine.
Mrmak staloženo objašnjava da je
cijeli pothvat realiziran za 80 radnih dana.
Sa dva mjeseca priprema, to je ukupno pet mjeseci. U četiri sata programa prodefilirat će 150 glumaca. Na čelu im je Marko Todorović, koji je ulogu Tita, doduše samo u drugom planu, bez teksta, igrao u "Užičkoj republici" Žike Mitrovića.
Sa dva mjeseca priprema, to je ukupno pet mjeseci. U četiri sata programa prodefilirat će 150 glumaca. Na čelu im je Marko Todorović, koji je ulogu Tita, doduše samo u drugom planu, bez teksta, igrao u "Užičkoj republici" Žike Mitrovića.
- Tito se u Beograd vratio 25. listopada
1944. - kaže Mrmak o drugom nastavku, Povratak maršala. - Prethodno
je s Visa odletio u Moskvu, potom u Krajovu, stigao u Vršac, a
odatle Dunavom, brodom, stigao u oslobođeni glavni grad.
U drugom dijelu naglasak je na njegovim državničkim i političkim potezima. U prvome redu mislim na njegov sastanak sa Staljinom i njegovim suradnicima 22. listopada u Kremlju.
Tu su, zatim, i naši proslavljeni komandanti, general Peko Dapčević, Koča Popović, Kosta Nađ, sovjetski general Ždanov itd.
U drugom dijelu naglasak je na njegovim državničkim i političkim potezima. U prvome redu mislim na njegov sastanak sa Staljinom i njegovim suradnicima 22. listopada u Kremlju.
Tu su, zatim, i naši proslavljeni komandanti, general Peko Dapčević, Koča Popović, Kosta Nađ, sovjetski general Ždanov itd.
