Moja ideja zasniva se na tome da prikažem period od 1939. do 1949. godine kada su odnosi naših dviju zemalja bili dobri. Prikazivanjem tih dobrih vremena bila nam je namjera da se kaže kako se samo tako može opstati na balkanskim vjetrometinama. Jer, jedino tako mogu opstati mali narodi, kao što su naši
Nedjelja, 19. siječanj 1986: U pet nastavaka dokumentarne serije Novosadske televizije "Jugoslavensko-albanski odnosi" govori se o dobrim i lošim razdobljima u odnosima dviju zemalja. Zašto u emisiji nema sudionika iz Albanije?
- Ovaj je put riječ o
jugoslavensko-albanskim odnosima - kaže autor istoimene emisije Mile
Isakov, urednik u Televiziji Novi Sad, kojega se sjećamo kao autora
nedavnog kviza "O čemu je riječ".
Mnogo ozbiljnije teme, očito,
prihvatio se taj novinar koji je samo privremeno bio određen za
voditelja kviza i njegova urednika. Mile Isakov zapravo je
vanjsko-politički novinar čije su emisije, iz te oblasti, i dosad
pobuđivale pažnju.
- Ideja o snimanju pet nastavaka serije o
jugoslavensko-albanskim odnosima stara je više od tri godine. O razjašnjavanju tih odnosa počeo
sam razmišljati nakon šio je Enver Hoxha objavio knjigu "Titoisti".
Svojedobno su Enver Hoxha i Tito razgovarali u "četiri oka", kako se to kaže, no prevodilac im je bio Josip Đerđa.
I tada sam odlučio da snimim razgovor s Josipom Đerđom kako bi on dao podatke o tom razgovoru Tita i Envera Hoxhe, koji mnogo toga objašnjava, između ostalog i to je li točna tvrdnja Envera Hoxhe da mu je Tito u tom razgovoru "obećao Kosovo".
Tako je krenula ideja, a kako sam sve više ulazio u tu temu, i materijal se gomilao - kaže Mile Isakov.
Svojedobno su Enver Hoxha i Tito razgovarali u "četiri oka", kako se to kaže, no prevodilac im je bio Josip Đerđa.
I tada sam odlučio da snimim razgovor s Josipom Đerđom kako bi on dao podatke o tom razgovoru Tita i Envera Hoxhe, koji mnogo toga objašnjava, između ostalog i to je li točna tvrdnja Envera Hoxhe da mu je Tito u tom razgovoru "obećao Kosovo".
Tako je krenula ideja, a kako sam sve više ulazio u tu temu, i materijal se gomilao - kaže Mile Isakov.
Dok je taj posao odmakao u novosadskom
studiju, pojavila se ideja o sličnoj temi u televiziji Priština.
U to vrijeme Mile Isakov već je bio snimio vise od polovine materijala za sadašnjih pet jednosatnih emisija.
Ljudi iz Televizije Priština bili su uporni i ponudili to kao projekt jugoslavenske televizijske mreže.
U Novom Sadu prihvatili su da se sa svojim snimljenim materijalom uključe u taj projekt. Tada su počeli pregovori i razgovori u jugoslavenskim televizijskim centrima o toj temi i njenu financiranju, pa je to donekle zaustavilo Isakova u njegovu poslu.
U to vrijeme Mile Isakov već je bio snimio vise od polovine materijala za sadašnjih pet jednosatnih emisija.
Ljudi iz Televizije Priština bili su uporni i ponudili to kao projekt jugoslavenske televizijske mreže.
U Novom Sadu prihvatili su da se sa svojim snimljenim materijalom uključe u taj projekt. Tada su počeli pregovori i razgovori u jugoslavenskim televizijskim centrima o toj temi i njenu financiranju, pa je to donekle zaustavilo Isakova u njegovu poslu.
- Kao i za svaki projekt, i za taj je
trebalo osigurati novac. Proračuni su govorili o projektu od oko
pedeset pet milijuna novih dinara. Dakako, na tome je i zapelo, tim
prije što je novosadski projekt planiran s budžetom od tri milijuna
dinara, koliko je zapravo i utrošeno za snimanje pet jednosatnih
emisija.
Mile Isakov nastavio je potom posao ondje gdje je stao, te ga završio prošle godine.
Tada je došlo na red pregledavanje materijala, konzultacije, te sugestije ljudi koji su mnogo znali o tim odnosima.
Mile Isakov nastavio je potom posao ondje gdje je stao, te ga završio prošle godine.
Čekamo pismo iz Albanije
Tada je došlo na red pregledavanje materijala, konzultacije, te sugestije ljudi koji su mnogo znali o tim odnosima.
- Moja ideja zasniva se na tome da
prikažem period od 1939. do 1949. godine kada su odnosi naših dviju
zemalja bili dobri. Dakako, kada to neka razjašnjenja zahtijevaju,
bavimo se u emisiji i drugim periodima, ne baš ugodnim u
odnosima naših dviju zemalja.
No, prikazivanjem tih dobrih vremena bila nam je namjera da se kaže kako se samo tako može opstati na balkanskim vjetrometinama.
Upravo sada, kada su odnosi zategnuti, valja na to podsjećati i nastojati da se odnosi poprave.
Jer, jedino tako mogu opstati mali narodi, kao što su naši - govori Mile Isakov.
No, prikazivanjem tih dobrih vremena bila nam je namjera da se kaže kako se samo tako može opstati na balkanskim vjetrometinama.
Upravo sada, kada su odnosi zategnuti, valja na to podsjećati i nastojati da se odnosi poprave.
Jer, jedino tako mogu opstati mali narodi, kao što su naši - govori Mile Isakov.
O jugoslavensko-albanskim odnosima, o njihovim dobrim stranama, ali i
uzrocima loših odnosa i lošim odnosima - govore u pet jednosatnih
emisija Fadil Hodja, Pavle Jovićević, sekretar partijske
organizacije u Peći 1943. godine; Mehmed Hodja, prvi predsjednik za
Kosovo i Metohiju u Bujanovcima; Eljhami
Nimani, zapisničar na osnivačkoj konferenciji KP Albanije: Arso
Milatović, Svetozar Vukmanović Tempo, Velimir Stojnić, šef
jugoslavenske vojne misije 1944. godine u Albaniji, ambasadori u
Albaniji - Josip Djerdja i Jakša Petrić, te Savo Zlatić savjetnik
KPJ pri CK KP Albanije.
Radeći na toj temi, Mile Isakov obišao
je mnoge muzeje u zemlji tragajući za materijalom kojim bi mogao
potkrijepiti kazivanje sugovornika i ilustrirati emisiju.
Iz Albanije nema nikakvih dokumenata ni izjava, pa se sada u emisiji koristi slikama iz te zemlje, koje su napravljene u socrealističkoj maniri a govore o nekim događajima iz prošlosti te susjedne zemlje.
To je ovoga trenutka jedina ilustracija i "glas" iz Albanije.
No, Mile Isakov pokušavao je doći i do mišljenja i materijala iz Albanije.
Iz Albanije nema nikakvih dokumenata ni izjava, pa se sada u emisiji koristi slikama iz te zemlje, koje su napravljene u socrealističkoj maniri a govore o nekim događajima iz prošlosti te susjedne zemlje.
To je ovoga trenutka jedina ilustracija i "glas" iz Albanije.
No, Mile Isakov pokušavao je doći i do mišljenja i materijala iz Albanije.
- Pisao sam u Albaniju, kako bih dobio
materijale i izjave, ali dosad mi nije ništa odgovoreno. Štoviše,
u svom pismu predlagao sam da se u Albaniji odredi čovjek koji će
dati izjavu o tim odnosima i obećao da mi, s naše strane, nećemo
ništa kratiti niti rezati u izjavi.
No, ni to nije bilo dovoljno da nam se odgovori.
Ipak, nije me napustila nada da će iz Albanije stići odgovor na moje traženje, kao i na ono što je rečeno ili će biti rečeno u emisijama koje slijede.
Ako se to dogodi, s ekipom ću posjetiti Albaniju, i to bi bio šesti nastavak te teme koja se bavi jugoslavensko-albanskim odnosima - zaključuje Isakov.
No, ni to nije bilo dovoljno da nam se odgovori.
Ipak, nije me napustila nada da će iz Albanije stići odgovor na moje traženje, kao i na ono što je rečeno ili će biti rečeno u emisijama koje slijede.
Ako se to dogodi, s ekipom ću posjetiti Albaniju, i to bi bio šesti nastavak te teme koja se bavi jugoslavensko-albanskim odnosima - zaključuje Isakov.