Serija od trinaest filmova o simpatičnom, smiješnom profesoru Baltazaru prodana je u sedamnaest zemalja Evrope, Amerike i Afrike, a crtani film "Ljubitelj cvijeća" Borivoja Dovnikovića postao je kandidat za ovogodišnjeg "Oskara"
Proslavljeni "vlaškouličanski" crtači - koji pod
firmom "Zagreb-filma" nose epitet: Zagrebačka škola crtanih
filmova - ovih su dana napravili svoj najveći poslovni uspjeh. U
sedamnaest zemalja Evrope, Amerike i Afrike (SAD, Kanada, Francuska,
Belgija, Nizozemska, Švedska, SR Njemačka, Austrija, Švicarska,
Alžir, Tunis, Maroko itd.) prodali su seriju filmova o profesoru
Baltazaru.
A jedna od triju najvećih televizijskih kompanija ABC
prikazat će te filmove na području cijele Amerike. Stoga možemo
slobodno reći da je profesor Baltazar iz Zagreba - krenuo u svijet,
da će obići mnoge male i velike ekrane i da će ga vidjeti podosta
ljudi na svjetskim meridijanima i paralelama.
Zanimljivo je reći da je cijelu seriju
o profesoru Baltazaru (13 filmova) zajedničkim snagama radila
trojka: Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović.
Bio je to, kako
ističu, timski rad u kome su sva trojica bili i scenaristi i glavni
crtači i režiseri, dakle - kompletni autori.
- Kako se "rodio" lik profesora
Baltazara?
- Sasvim slučajno, kako to obično
biva - kaže Zlatko Grgić. - Kolege u "Studiju" zapazili
su taj lik u mojem crtanom filmu "Izumitelj cipela", i
nekako zajednički došli smo na ideju da bi se s profesorom
Baltazarom mogla napraviti čitava serija filmova. Napisali smo
trinaest različitih priča, i posao je počeo.
- Dio sredstava dao je "Zagreb-film",
a drugu polovicu "Vindros Damont Tajm" iz Kelna - nastavio
je Boris Kolar. - Drago mi je da Televizija Beograd u nas prikazuje
filmove iz te serije. Čudi me da Televizija Zagreb nije imala "nos"
za taj posao...
- Zašto se radilo timski?
- Preveliki je to bio posao za jednog
čovjeka. U timu se dobije više ideja, jer svatko kaže svoje i od
toga se izabere ono najbolje. Kad se u timu ljudi slože, onda tu
može doći manje do osobne, a više do kolektivne vrijednosti - zaključio je Ante Zaninović.
Ova tri autora - Grgić, Kolar i
Zaninović - radit će novu seriju od trinaest filmova o profesoru Baltazaru.
Ali više
ne timski, već svatko od njih imat će svoj posao, svoju grupu
filmova.
Čuli smo da će svaki napraviti po četiri filma, a onaj
tko bude prvi završio posao, još će raditi i peti, odnosno
trinaesti film.
U ovoj novoj seriji Grgić, Kolar i Zaninović neće
biti autori scenarija, nego će raditi Baltazara po tuđim idejama.
Na pitanje zašto su napustili timski rad dobili smo odgovor:
- Uvidjeli smo da ćemo dobiti više na
vremenu ako radimo svaki svoju grupu filmova.
Uz novu seriju o profesoru Baltazaru
"Zagreb-film" počinje s još jednom novom serijom crtanih
filmova, pod naslovom "Mek i Krek".
U zgradi bivšeg vojnog suda
Autori su Dragutin
Vunak i Borivoj Dovniković. Cijela serija ima osnovu u crtanom
filmu "Krek" Borivoja Dovnikovića. Mek je
nespretnjaković, a Krek je žaba, odnosno njegovo drugo ja.
- Trinaest filmova iz serije "Mek
i Krek" počinjemo raditi u februaru, a cijeli posao bit će
završen 1972. godine - rekao je Dragutin Vunak.
"Zagreb-film" upravo bije veliku bitku za svoj krov nad glavom.
Zna se da prostorije u Vlaškoj ulici 70 ne zadovoljavaju ni
najmanje uvjete za rad i život: premalene su, prokišnjavaju,
hladne su, a teško je, kako mnogi kažu, biti skaut u zrelim
godinama.
Stoga su pronašli jedno rješenje: useliti se u zgradu bivšeg vojnog suda u Novoj vesi
19, koju treba adaptirati za proizvodnju crtanog i dokumentarnog
filma.
Međutim, "Zagreb-film" nema toliko sredstava, iako
ima na stotine nagrada i priznanja na čelu sa zlatnim "Oskarom".
Zato je kulturna rubrika "Vjesnika" objavila apel za pomoć
oko uređivanja nove kuće u Novoj vesi te se prihvatila
pokroviteljstva ove akcije.
- Da li je netko već pomogao
"Zagreb-filmu"? Kako se odvija ta akcija?
- Prva radna organizacija što je
samoinicijativno ponudila pomoć jeste "Industro-projekt" iz
Zagreba - ističe Milivoj Pogrmilović, direktor "Zagreb-filma".
- Izrazio je želju da nam svoju projektno-građevnu dokumentaciju i
inženjerske usluge izradi besplatno.
Zatim su se javile radne
organizacije iz oblasti filma: "Zeta-film" iz Budve,
Filmski autorski studio (FAS) iz Zagreba i "Vesna-film" iz
Ljubljane koji su predložili poslovne ugovore.
U Beogradu je, na
inicijativu Jugoslavenske kinoteke, održan sastanak svih ustanova i
poduzeća iz oblasti filma; svi sudionici sastanka jednoglasno su
podržali akciju "Zagreb-filma" i donijeli zaključak da će
pomoći akciju materijalno.
Zatim postoji načelna suglasnost
koordinacionog odbora Skupštine grada Zagreba da preuzme polovicu
obaveza od ukupnog učešća, a Privredna komora Zagreba aktivno se
pridružila akciji svojim konkretnim pozivom privredi Zagreba da
sudjeluje u pomoći.
A posebna radna grupa kulturnih i filmskih
radnika Zagreba razgovarat će s najvišim predstavnicima Hrvatske da
se nađu potrebna sredstva izvan učešća Republičkog fonda.
A nedavno je "Zagreb-film"
zabilježio još jednu pobjedu: crtani film "Ljubitelj cvijeća"
Borivoja Dovnikovića postao je kandidat za ovogodišnjeg "Oskara",
najveću svjetsku filmsku nagradu.
Napisao: Pero Homovec, obrada: Yugopapir (Arena, I 1971.)
