"Grlom u jagode", djelo Srđana Karanovića otvorilo je nastup Jugoslovena. Prostrana sala "Bobura" se munjevito ispunila do posljednjeg mjesta, a gomila radoznalih još je čekala pred vratima. Tada je odlučeno da se otvori još jedna dvorana, tako da je filmska vrpca prebacivana iz jedne sale u drugu. Svake večeri, evo već pet dana, puna je ko šipak sala gdje teče naša smotra
*****
Kao ljubav na prvi pogled. Tako je
Parižane oduševio jugoslovenski film. Slavni "Bobur"
je svakodnevno krcat. A pod njegovim krovom upravo traje smotra
stvaralaštva našeg filma, od prvih dana do danas. Biće prikazan
tačno 101 dugometražni umjetnički film i još više dokumentarnih,
crtanih.
Pred radoznalim očima Parižana, uvijek žednih novog, prodefilovaće oko 80 odsto filmskog blaga naše zemlje.
Pred radoznalim očima Parižana, uvijek žednih novog, prodefilovaće oko 80 odsto filmskog blaga naše zemlje.
Smotra gromovite snage
Zacijelo, smotra gromovite snage, koja
će potrajati čak do 21. jula. Izabrana je divna pozornica - Kulturni
centar "Žorž Pompidu", koji Parižani zovu "Bobur".
Oko 20 miliona znatiželjnih prođe godišnje ovim zdanjem
arhitekture budućnosti, baš čudno za naše dane, što je izazvalo
bučne prepirke Parižana.
Smješten u dnevnom dijelu "metropole svjetlosti" danas je "Bobur" njeno kulturno-umjetničko gnijezdo broj jedan.
Smješten u dnevnom dijelu "metropole svjetlosti" danas je "Bobur" njeno kulturno-umjetničko gnijezdo broj jedan.
Na prste, i to jedne ruke, mogle bi se
izbrojati kinematografije svijeta, recimo italijanska i indijska,
koje su doživjele ovu počast u "Boburu".
S druge strane trga "Bobura", koji uvijek liči na ljudski mravinjak, smješten je u davno "osijedjeloj" kući Jugoslovenski kulturni centar.
On se danas uhvatio ruku pod ruku sa "Boburom" u prikazivanju Parižanima filmske riznice Jugoslavije.
S druge strane trga "Bobura", koji uvijek liči na ljudski mravinjak, smješten je u davno "osijedjeloj" kući Jugoslovenski kulturni centar.
On se danas uhvatio ruku pod ruku sa "Boburom" u prikazivanju Parižanima filmske riznice Jugoslavije.
Tako ova do sada najveća smotra nije
jednostavno "defilovanje filmova", već bogat umjetnički
događaj. U stvari, najsadržajniji nastup naše
kulture u metropoli na Seni, izuzev velike izložbe o umjetničkom
blagu Jugoslavije, priređene prije dvije decenije, koju su
Jugosloveni mogli vidjeti kod kuće samo u sarajevskoj "Skenderiji".
Izložbe, "okrugli stolovi", posebne knjige... Sve to čini danas ovu smotru.
Izložbe, "okrugli stolovi", posebne knjige... Sve to čini danas ovu smotru.
"Grlom u jagode", djelo Srđana
Karanovića otvorilo je nastup Jugoslovena. Prostrana sala "Bobura"
se munjevito ispunila do posljednjeg mjesta, a gomila radoznalih još
je čekala pred vratima. Tada je odlučeno da se otvori još jedna
dvorana, tako da je filmska vrpca prebacivana iz jedne sale u drugu.
Svake večeri, evo već pet dana, puna je ko šipak sala gdje teče
naša smotra.
Milena vješto kasni
U četvrtak je priređen "okrugli
sto" o temi "Jugoslovenski film, juče i danas".
Okupili su se Puriša Đorđević, Rajko Grlić, Saša Petrović, Goran Marković, Matjaž Klopčič, Srđan Karanović, Lordan Zafranović i još niz naših režisera i filmskih stvaralaca. Kada se pojavila Milena Dravić, koja je vješto "malo zakasnila", dočekana je srdačnim aplauzom. To i zaslužuje, jer se pojavljuje na smotri u 17 filmova.
Francuska strana "okruglog stola" bila je vrlo bučna.
Okupili su se Puriša Đorđević, Rajko Grlić, Saša Petrović, Goran Marković, Matjaž Klopčič, Srđan Karanović, Lordan Zafranović i još niz naših režisera i filmskih stvaralaca. Kada se pojavila Milena Dravić, koja je vješto "malo zakasnila", dočekana je srdačnim aplauzom. To i zaslužuje, jer se pojavljuje na smotri u 17 filmova.
Francuska strana "okruglog stola" bila je vrlo bučna.
Žan Luj Pasek, umjetnička duša
"Bobura", istakao je u debati da je pariska publika
"otkrila jugoslovenski film".
Pasek je bio uvodničar u prvo veče smotre i tom prilikom rekao:
- Naša je težnja da ova smotra konačno omogući francuskoj publici da sama ocjenjuje bogatstvo jugoslovenske borbene i talentovane kinematografije.
Za Paseka naš film je "sjaj izvornog i osebujnog stvaralaštva".
Pasek je bio uvodničar u prvo veče smotre i tom prilikom rekao:
- Naša je težnja da ova smotra konačno omogući francuskoj publici da sama ocjenjuje bogatstvo jugoslovenske borbene i talentovane kinematografije.
Za Paseka naš film je "sjaj izvornog i osebujnog stvaralaštva".
Pojavio se i prigodan, ukusno štampan
program ove smotre u čijem predgovoru se kaže da se "odaje
priznanje i pravda nedovoljno poznatoj i malo prikazivanoj
kinematografiji Jugoslavije".
Još se ističe da su naši filmovi "svjedočanstvo velike želje da se prodre do samog dna životne stvarnosti i da se preispita naša epoha". A podsjeća se još da je jugoslovenski film stupio na pozornicu tek u prvim poratnim godinama.
Još se ističe da su naši filmovi "svjedočanstvo velike želje da se prodre do samog dna životne stvarnosti i da se preispita naša epoha". A podsjeća se još da je jugoslovenski film stupio na pozornicu tek u prvim poratnim godinama.
Pobjeda "Oca na službenom putu"
mladog Sarajlije Emira Kusturice na posljednjem Kanskom festivalu,
kome je "Zlatna palma" dodijeljena jednoglasno, što je
prava rijetkost u ocjeni međunarodnog žirija, bila je "istinski
grom" na filmskoj areni svijeta, zapisao je domaćin u uvodu
programa naše smotre.
Kako je podsjetio Pasek, tek onda je uslijedio nastup naših filmova na festivalu u primorskom gradiću La Rošelu, čuvenom u avangardnosti filmskog stvaralaštva.
Kako je podsjetio Pasek, tek onda je uslijedio nastup naših filmova na festivalu u primorskom gradiću La Rošelu, čuvenom u avangardnosti filmskog stvaralaštva.
Film sa Balkana
Francuska, kako publika tako i kritika,
bili su i te kako znatiželjni da temeljito otkriju taj "film sa
Balkana". Eto, to im sada omogućava boburska smotra. Utoliko
prije što je pod kupolama ovog "hrama kulture" otvorena i
izložba o razvoju "sedme umjetnosti" Jugoslavije od prvih
koraka njenih osnivača, recimo Manakija, preko "Slavice" i
"Kekeca", do trijumfa Kusturice, prvo u Veneciji, pa onda u
Kanu.
U našem kulturnom centru je
istovremeno otvorena izložba o "Pionirima
jugoslovenske kinematografije - Manaki, Grosman i Skrigin".
U toku tromjesečne smotre još će se ovdje otvoriti izložbe o crtanim filmovima Jugoslavije, o nagrađenim filmskim plakatama... Biće priređen "okrugli sto" o "zagrebačkoj školi" crtanog filma, koji uživa svjetsku slavu, jer je osvojila i "Oskara". Održaće se i osam programa animiranog jugoslovenskog filma.
U toku tromjesečne smotre još će se ovdje otvoriti izložbe o crtanim filmovima Jugoslavije, o nagrađenim filmskim plakatama... Biće priređen "okrugli sto" o "zagrebačkoj školi" crtanog filma, koji uživa svjetsku slavu, jer je osvojila i "Oskara". Održaće se i osam programa animiranog jugoslovenskog filma.
Eto zašto se mora ponoviti da je Pariz
ovih dana domaćin filmskog događaja bez presedana.
A da je tako svjedoči izdavanje pozamašne knjige na 400 stranica, čiji je naslov "Jugoslovenski film".
Pripremili su je stručnjaci "Bobura" pod dirigentskom palicom Paseka.
Ovo je, uistinu, do sada najsveobuhvatnija istorija jugoslovenskog filmskog neimarstva. Stoga moramo reći hvala domaćinu!
A da je tako svjedoči izdavanje pozamašne knjige na 400 stranica, čiji je naslov "Jugoslovenski film".
Pripremili su je stručnjaci "Bobura" pod dirigentskom palicom Paseka.
Ovo je, uistinu, do sada najsveobuhvatnija istorija jugoslovenskog filmskog neimarstva. Stoga moramo reći hvala domaćinu!
Da, zadovoljni smo ovim nastupom u
"metropoli svjetlosti", jer ovakav izlazak u svijet je bio
neophodan za naš film čiji bilans danas znatno prevazilazi
nacionalne okvire.
Uostalom, ovdašnji kritičari pišu da je jugoslovenski film blistao još u šezdesetim godinama, da bi se onda povukao, prestrojio i sada pojavio sa "novim talasom nemira" "praške škole", čiji je ključni čovjek Emir Kusturica.
"Novi val" je našao vrelo stvaralaštva u životnoj istini i svakodnevici, kažu ovdašnji kritičari. Dakle, Francuzi mogu danas da upoznaju bolje našu stvarnost, gledajući naše filmove. A to i jeste poruka i želja smotre u "Boburu".
Uostalom, ovdašnji kritičari pišu da je jugoslovenski film blistao još u šezdesetim godinama, da bi se onda povukao, prestrojio i sada pojavio sa "novim talasom nemira" "praške škole", čiji je ključni čovjek Emir Kusturica.
"Novi val" je našao vrelo stvaralaštva u životnoj istini i svakodnevici, kažu ovdašnji kritičari. Dakle, Francuzi mogu danas da upoznaju bolje našu stvarnost, gledajući naše filmove. A to i jeste poruka i želja smotre u "Boburu".
