Dubrovačke ljetne igre 1987: Premijerna "Oluja", vječno gledana "Kafetarija", sjećanje na Tita...

1987: Desetoga srpnja počelo je trideset osmo Dubrovačko kulturno ljeto, trajat će 45 dana, a stajati oko 72 milijarde starih dinara. Mnogo - odgovorit će organizatori i izvođači. Dostatno za današnje prilike - kazat će vaš reporter.

Otvaranje igara je svečanost, opće veselje građana i turista. U prigodnoj je besjedi gradonačelnik Dubrovnika, inž. Tomislav Milković, rekao je da su "dubrovački miri i fortece, dvorci i ljetnikovci, trgovi i poljane, a iznad svega ljudi, prigrlili umjetnike sa željom da na Igrama ostvare najviše umjetničke domete".

Savezna konferencija SSRN-a Jugoslavije ove je godine preuzela pokroviteljstvo nad Dubrovačkim ljetnim igrama. Predsjednik Predsjedništva konferencije, Milojko Drulović, prisustvovao je otvaranju u svojstvu izaslanika.

Predsjednik Tito bio je pokrovitelj punih 25 godina.

On je mnogo značio za Igre.

Davao im je podršku, savjetovao, poticao, usmjeravao. Tražio je da Igre afirmiraju kulturno stvaralaštvo svih naših naroda i narodnosti, da pridonese međusobnom razumijevanju, učvršćivanju bratstva i jedinstva, mira i miroljubive suradnje među narodima i državama cijeloga svijeta.

U počast toga jubileja i 50-godišnjice dolaska druga Tita na čelo Partije, umjetnički ansambl JNA izveo je prigodni koncert pod nazivom Sloboda je sunce koje se ne gasi.

Duvančićev scenarij svečanog otvaranja gledaoci su prihvatili. Bio je bolji jedino onaj kojega je svojedobno napravio dr. Marko Fotez.



Bio je atraktivan i dinamičan. Juvančiću nisu funkcionirali mikrofoni.

Pozdrav Univerzijadi iz Dubrovnika bio je efektan.

Na programu je ravno sto izvedbi: 26 dramskih, jedna baletna, dvije operne, zatim 32 koncerta, 14 recitala, 10 pomoćnih serenada i 16 folklornih izvedbi. U izvedbama će sudjelovati više od tisuću izvođača.

Dramski program starta sa tri premijere, a to se rijetko dopušta.

Uz Shakespeareovu Oluju, u izvođenju Jugoslavenskog dramskog pozorišta iz Beograda i u režiji Dejana Mijača, još će se prikazati Život je san Calderona de la Barce, u izvođenju festivalskog ansambla i u režiji D. Jovanovića, te Euripidove Feničanke u izvođenju kazališta Marin Držić i režiji P. Magellija.

Reprizirat će se Držićev Skup, s nenadmašivim Izetom Hajdarhodžićem u naslovnoj ulozi, zatim Shakespeareov Romeo i Julija, vječno gledana Goldonijeva Kafetarija (pogledajte je na Youtubeu - link ispod) i crkveno prikazivanje Ecce homo.


Oluja na Lokrumu



Oluja je izazvala pravu oluju.

Mnogi su bili protiv toga da se izvodi na otoku Lokrumu.

Bojali su se da bi zbog nepažnje moglo doći do požara.

O tome je i na sjednici Općinske skupštine vođena rasprava.

Kad je otklonjen strah i dane garancije da će sve biti O. K., zavladala je bonaca. I režiser i šef Dramskog programa tvrde da je ta nova prirodna scena izvanredna.

Glazbeni program bit će standardno solidan. Dramski se mijenjao, glazbeni praktično nije. Zbog dramskog programa kasnio je i definitivan program Igara.

Rukovodilac glazbenog programa, maestro J. Dražinić, skreće pažnju na disperziju programa u okolicu Dubrovnika. Ove će se godine festivalske predstave izvoditi u Cavtatu, Slanom i na Mljetu.

I Maksimilijanov dvorac na Lokrumu poslužit će za komorne muzičke izvedbe.

Dugo su se igre mučile da obogate i ustale likovne priredbe. Ove ih je godine toliko da se po izložbenoj aktivnosti Dubrovnik može svrstati odmah do Zagreba. Zlatno doba Dubrovnika središnja je likovna manifestacija, smještena u šest raznih prostora.

Priredit će se još izložbe dubrovačkog nakita, arheoloških nalaza, portreta. Umjetnička galerija priprema izložbu slika Od Bukovca do Dulčića, galerije Sebastian, Dubrava i Flora također će izlagati djela poznatih umjetnika.

Luda je bila Dubrovačka noć. Pjevalo se, plesalo i veselilo do ranih jutarnjih sati. Na svakom trgu svirao je neki sastav.

Dubrovački trubaduri održali su, po običaju ponoćni koncert pred Crkvom sv. Vlaha. Marko i družina sviraju već punih 25 godina, a izmamili su salve pljeska. Pravi su poklisari Dubrovnika i zemlje. Obećali su da će, unatoč godinama još dugo svirati.

Naša proslavljena operska diva Ruža Pospiš-Baldani i čuveni ansambl Zagrebačkih solista, kao i ansambl za staru glazbu Cappela Ragusina, održat će 27. srpnja u Sponzi besplatan koncert, a prihod je namijenjen izgradnji Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu.

Koncert se održava pod naslovom Festival – biblioteci.

Tekst: M. Konjevod, obrada: Yugopapir (Studio, 1987.)





Podržite Yugopapir na Patreonu * Donate