TV emisije koje ne smijete propustiti ovog srpnja 1987: Od Univerzijade do "Boljeg života"...


Svečano otvaranje i zatvaranje Univerzijade: Spektakularno svečano otvaranje četrnaestih svjetskih studentskih igara 8. srpnja 1987. u Zagrebu okupit će na stadionu Dinama tisuće posjetilaca, sportaša i sudionika priredbe na kojoj će biti demonstrirane snaga, mladost i ljepota, izražavajući moto Univerzijade "Mladi svijeta za svijet mira"... 

Svečanost otvaranja Univerzijade na Dinamovom stadionu u Maksimiru kulminirati će paljenjem studentske vatre koju će prije toga pronijeti zagrebačkim ulicama dvadesetoro naših najistaknutijih sportaša i sportašica.

Najveća čast ukazana je košarkaškom velikanu Draženu Petroviću koji će posljednji ponijeti studentski plamen i zapaliti veliku baklju na vrhu obnovljenog maksimirskog stadiona.


- Ukazana mi je velika čast da posljednji ponesem studentski plamen i zapalim vatru koja će gorjeti sve do svršetka Univerzijade - kaže košarkaš za kojega zna sav sportski svijet. - Posebno sam ponosan što se to odigrava u Zagrebu, gdje se okupio dosada najveći broj sportaša studenata sa svih kontinenata...

Glavni meštar - jedan od ključnih TV-poslenika zaduženih da što bolja slika dođe do domova TV-gledalaca u toku Univerzijade je režiser Mario Kalebota, glavni koordinator svih TV-realizatora na sportskim terenima i u studijima Glavnog televizijskog centra.

Opširnije o otvaranju i zatvaranju Univerzijade... 


Splitski festival: Pjeva se do zore



Splitski će se festival ove godine, osim po zaista maratonskom programu završne večeri i njezinom svršetku u osvit dana, pamtiti i po pratećim priredbama.

Tako će se u noći između 3. i 4. srpnja na prostorima drevne Dioklecijanove palače, te uzduž (i poprijeko) splitske rive odigravati Luda splitska noć, uz sudjelovanje bezbrojnih amaterskih, profesionalnih i inih grupa, klapa, orkestara, bendova, družina, zborova i solista, uz podršku pola grada.

No i večer prije, 2. srpnja, zanimljivu će priredbu - u organizaciji Jugotona - vidjeti festivalski posjetioci. 

Na jednom će se mjestu okupiti elita naše estradne scene, najbolje od najboljeg što je oko sebe okupila ta diskografska kuća. 

Nastupit će: 

Đurđica Barlović, Oliver Dragojević, Doris Dragović, Milo Hrnić, Tomislav Ivić, Đelo Jusić (s gitarom), Tereza Kesovija, Josipa Lisac, Marijan Miše, Ivo Pattiera, Marina Perazić, Lidija Percan, Massimo Savić, Alen Slavica, Jura Stublić i Film, Zdravko Škender, Ivica Šerfezi, Neda Ukraden, Jasna Zlokić, Đavoli, Leb i sol, Magazin, Novi fosili i Plavi orkestar. OPŠIRNIJE


Umjetnička večer: Ranko Marinković



Ranko Marinković jedan je od onih rijetkih pisaca kojima stvaralački vijek naizgled nije intenzivan ali traje desetljećima, to jest on je od onog roda pisaca koji svoja djela dugo i brižljivo bruse, te ih objelodanjuju u velikim razmacima, a pokatkad im se, što je najdragocjenije, ponovno vraćaju iznova po tko zna koji put ih dotjerujući.

Otuda, možda, fama da Marinković malo piše - koju nabrajanjem djela možemo odmah osporiti! Tvorac drama Albatros, Glorija, Politeia, opsežnog romana Kiklop, te niza zbirki novela i pripovijedaka (Proze, Pod balkonima, Ruke, Poniženje Sokrata, Koštane zvijezde, Karneval i druge pripovijesti, Novele...) nadalje je, kao što je dobro poznato, i autor knjige kazališnih kritika i eseja Geste i grimase i nekoliko esejističkih tekstova tiskanih samo u periodici.

Mnogo više nego Marinković nisu objavili ni brojni drugi hrvatski pisci, njegovi vršnjaci i suputnici, koji inače slove kao plodni književnici.

Djelo tog ključnog romansijera, dramatičara i esejista poratne jugoslavenske i hrvatske književnosti, približit će nam u terminu Umjetničke večeri Velimir Visković, Zdravko Zima, Kruno Quien, Pero Kvrgić, Rade Šerbedžija, Antun Vrdoljak i Anđelko Novaković.

Osim Šerbedžijine interpretacije Marinkovićevih tekstova, vidjet ćemo ulomke TV-adaptacije Glorije, u režiji Božidara Violića, dio Maestrove smrti, u TV-režiji Joška Juvančića, isječak iz Albatrosa, u režiji Marina Carića, te ponešto iz TV-serije Kiklop, u režiji Antuna Vrdoljaka.

Urednik Nedjeljko Fabrio, režiser Mladen Juran.


Prijenos: Otvaranje Muzeja Mimara



Došao je i taj, dugo i nestrpljivo očekivani dan - u Zagrebu se večeras otvara Muzej Mimara, koji će udomiti Zbirku umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara.

Dragocjena postava umjetnina koju je donator - na žalost ne doživjevši taj trijumfalni dan - poklonio svome narodu, konačno će se smiriti na jednom mjestu, u sasvim restauriranoj bivšoj gimnaziji na Rooseveltovom trgu, jednom od najljepših lokacija uljepšanog Zagreba.

Pozlaćena slova Mimara već tjedan dana blistaju na pročelju Muzeja, Zagrepčani, prolaznici, turisti, gosti zastaju, dive se izgledu i zgrade i trga, zaviruju.

Na otvaranje se jedva čeka.

Istodobno posljednjih su dana i noći i radnici koji su dotjerivali zgradu "do visokog sjaja" i brojni kustosi i stručnjaci radili bez predaha u utrci s vremenom. Hoće li se na vrijeme uspjeti prenijeti i postaviti stotine i stotine dragocjenosti i umjetnina, jer za taj veliki trenutak i za Zagreb i za cijelu našu zemlju sve je moralo biti u najboljem redu.

Televizijski će gledaoci biti svjedoci tog događaja. OPŠIRNIJE


U zdravom tijelu - zdrav Rogoz



Snimanje dokumentarnog filma o Zvonimiru Rogozu - stogodišnjaku i vjerojatno najstarijem glumcu i sportašu na svijetu - započelo je u Sarajevu, u vrijeme Zimske olimpijade, na koju je Rogoz bio pozvan kao gost (kako kaže, u Sarajevu su bili najstariji on i Baš-čaršija), a završeno u Zagrebu, uoči Univerzijade.

Jednako kao Rogozova nevjerojatna tjelesna vitalnost fascinira i njegov živ duh, a u filmu ćemo čuti njegova razmišljanja o sportu, i njegovu poslu, prirodi, životu...

Još 1907. godine Zvonimir Rogoz bio je član gimnastičkog društva Sokol, a nogomet je igrao u doba dok se u Zagrebu za nogometnu loptu nije ni znalo - loptama od papira i špage.

I danas je, u stotoj godini života (10. X 87. proslavit će 100. rođendan) aktivan; bavi se sportom, igra nogomet i košarku. Pričajući o tome kaže da su mu prorekli da će živjeti 105 godina, a da bi on volio da doživi -120!

Osim inserata iz njegovih najpoznatijih filmova i kazališnih predstava, vidjet ćemo i neke od zanimljivih susreta: s britanskom princezom Annom, s glumcem Kirkom Douglasom, koji traži recept za dugovječnost, s košarkašem Mihovilom Nakićem, sa slučajnim prolaznicima koji ga prepoznaju...

Zvonimira Rogoza drug Tito je odlikovao Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnom zvijezdom.

Film je snimljen u koprodukciji TV Sarajevo i TV Zagreb. Autorica je - scenaristica i redateljica - Silvija Luks; stručni suradnik i koscenarist: Pavao Cindrić; suradnice: Jasna Adamović i Koviljka Bačvić.


TV portret Mersada Berbera: Slikar kojega bi svaki Jugoslaven htio imati na zidu



Slikar (kojega bi svaki Jugoslaven htio imati na zidu!) Mersad Berber rođen je 1. siječnja 1941, u Bosanskom Petrovcu. Srednju školu završio je 1958, u Banjaluci, 1963. diplomirao na ljubljanskoj akademiji kod prof. Maksima Sedeja, a dvije godine poslije završava specijalku za grafiku kod prof. Rike Debenjaka.

To je osobna biografija Berberova, a pratiti "likovnu biografiju" tog renomiranog stvaraoca, koji živi u Sarajevu a afirmira se širom svijeta, kudikamo je teži i složeniji zadatak.

U ovakvoj prilici moguće je ostati samo na napomenama onih trenutaka koji su i najbitnije odrednice za praćenje razvoja njegova djela i njegove umjetničke ličnosti (na prvoj sarajevskoj izložbi, 1957, kritika nije štedjela visoke ocjene: "U Berberu su se sustigli Japan, Helada, Bizant, Perzija i islamska umjetnost, a iznad svega Bosna...").

Dakle, Mersad Berber - istraživač vremena prošlog i vremena sadašnjeg, tradicije i nacionalnog, s jedne i modernog, univerzalnog i općeg s druge strane; vješti manipulator smibolima, artist kaligrafije i arabeske; sjetni prizivač slika prošlosti, djetinjstva u kojemu je postojala majka, razboj, čudne boje tkanice i ćilima, bosanskih pejzaža i oca; tankoćutni slikar vremena, starih zanata, iluminacija, talijanskog quatrocenta, ottocenta...

Uglavnom, umjetnik koji je u svojim nostalgičnim posvećenjima velikim epohama i slikarskim imenima stvorio izuzetan osjećaj da je "ono što je do sada stvoreno zapravo nagovještaj za ono što će uslijediti"! (K. Š.)


Znanstveni razgovori: Kompjutor u grafičkoj industriji



Na posljednjim izložbama grafičke tehnologije, značajnima za svijet (poput Druge u Düsseldorfu) ili za Jugoslaviju (zagrebačka Intergrafika), jasno se vidjelo da uvođenje kompjutora u sve faze pripreme štampanja i obrade teksta iz temelja mijenja staro umijeće tiskanja. 

Kako se danas priprema tekst za tisak, i kakve su mogućnosti i uloga kompjutora u grafičkoj industriji, pojasnit će nam:

Inž. Tomislav Kosić (Vjesnik), mr. Mladen Lovreček i dr. Vilko Žiljak (Viša grafička škola, Zagreb).

Urednica i voditeljica: Rajka Rusan; režiser: Jasmina Božinovska-Živalj.



Prijenos iz Aranđelovca: Mramor i zvuci



Zbog lošeg vremena ova je priredba prošli tjedan odgođena, pa se duga i lijepa tradicija, značajna za kulturu našega podneblja, nastavlja danas: Aranđelovac, gradić u srcu Šumadije, i ove je godine u toku ljeta centar kroz koji će prodefilirati istaknuti kipari, književnici, scensko-muzički umjetnici i ostali poslanici kulture. 

Slijedeća dva mjeseca Aranđelovac se pretvara u veliku umjetničku radionicu, a posebno je aktivna kiparska kolonija, gdje se, podno Bukulje, od čuvenog mramora stvaraju i ostavljaju djela trajne vrijednosti. 

Proteklih godina ovdje su gostovali mnogi znani umjetnici, ali važno je da su tu dobivali otvorene mogućnosti i mladi autori, pa ih je većina baš tu stekla afirmaciju. (S. Š.)


Davis-kup: Jugoslavija - Velika Britanija



Na SRC Šalata počinje Davis-kup dvoboj Jugoslavija Velika Britanija za opstanak u "prvoj ligi" svjetskog tenisa. 

Samo što su se, eto, stišala teniska uzbuđenja na Univerzijadi, gdje su naši igrači postigli veliki uspjeh (Bruno Orešar je svjetski studentski prvak), ovo je nova, još veća teniska poslastica.

Britanci su stigli u trenutno najjačem sastavu. 

Predvodi ili Andrew Castle, drugi po jačini je Jeremy Bates, te Stephen Shaw i Chris Bailey.

Plave rekete predvodi Slobodan Živojinović. 

Drugi naš igrač za pojedinačne mečeve je Bruno Orešar. Njih dvojica će najvjerojatnije igrati i u paru. U rezervi su još Igor Šarić i Branko Horvat.

S Britancima smo se posljednji put sastali prije tri godine. Bilo je to na njihovu terenu, također u borbi za opstanak u svjetskoj skupini Davis-kupa. Tada smo ih pobijedili sa 4:1. (T. Š.)


U sklopu Programa plus: "Ortaci"



Nakon britanske humorističke serije Moj kolega muž, gledat ćemo, slijedeća tri mjeseca, američku komediju Ortaci.

Ortaci su dvojica prijatelja, Henry Desmond i Kip Wilson, mladi početnici u reklamnoj agenciji, koji nemaju dovoljno novaca za stan.

Prihvaćaju stoga ponudu svoje kolegice Amy Cassidy da prenoće u ženskom pansionu, okruženi mnoštvom privlačnih djevojaka.

Kako bi ostali u tom djevojačkom raju, koji im odgovara i zbog cijene - moraju se prerušiti u žene. Tako počinje njihov uzbudljivi život u kojem Henry i Kip postaju Hildegarde i Buffy...

Uloge Henrya Desmonda i Kipa Wilsona tumače Peter Scolari i Tom Hanks, a u ostalim ulogama nastupaju: Donna Dixon, Telma Hopkins, Holland Taylor, Wendie Jo Sperber i, kao gost Eddie Adams.

Autor priče je Chris Thompson, a režiser Ken Davis.


Dokumentarna emisija: 172 dana Sremskog fronta



Sremski front, završna operacija za oslobođenje naše zemlje, odnijela je prema dosad prikupljenim podacima preko 13.000 mahom mladih ljudskih života. Njima je posvećena ova emisija.

Bila je to jedna od najtežih i najdužih bitaka u našoj narodnooslobodilačkoj borbi.

OPŠIRNIJE o borbama na Sremskom frontu

Nijemci su se grčevito branili iako se već znalo da je poraz fašizma i konačna pobjeda saveznika samo pitanje dana.

Emisija je pripremljena u suradnji s vojno-povijesnim institutom i kronološki će pratiti vojna, društveno-politička i humanitarna zbivanja u toku 172 dana sremskog fronta.

Autor: Momir Karanović.


"Bolji život", posljednja epizoda: Branković se ženi?



Današnja 26. epizoda ujedno je i rastanak s ovom serijom do rujna.

Premda se očekivalo da večeras neke sudbine budu makar donekle zaokružene, čini se da će se neizvjesnost ipak produžiti do ponovnog jesenskog susreta s junacima serije...

Uglavnom, Branković se odlučuje na sudbinski korak - ženi se!

Dragiša ostaje pri razvodu, a sud na raspravu kao svjedoka poziva prof. Markovića - Terminatora.

Sekretarica Dara pristaje na "ugovor s đavolom" da spasi Dragišu od neprilika.

Istodobno, Koki ipak ističe otkazni rok.

Boba se konačno dokazuje i kao pravi muškarac: upoznaje zanimljivu lokalnu umjetnicu Ninu.

Scenarij: Siniša Pavić; redatelji: Aleksandar Đorđević i Miša Vukobratović. OPŠIRNIJE

Obrada: Yugopapir (Studio, RTV vodič, 1987.)




Podržite Yugopapir na Patreonu * Donate