Februar 1987: Konkurentske igre diskografa već u
startu ozbiljno ugrožavaju naše uskakanje u voz novih svjetskih
tehnologija ...
Proizvođačima je CD ploča još budućnost, a samo u
Beogradu postoji oko 5.000 uređaja za njihovo reprodukovanje ...
Dok se
drugi nakanjuju i gledaju preko plota šta ostali rade, Slovenci opet
prednjače ... Za probnu proizvodnju potrebno "samo" 20
miliona dolara ...
Uz satelitsku izgleda da gubimo i diskografsku trku. Dok cijeli svijet već uveliko grabi ka razvoju
najvišeg vida tehnologije u reprodukovanju zvuka, mi sitnosopstvenički razmišljamo kako da nadmudrimo kohkurenciju.
Ta
već razvikana digitalna ploča ili kompakt-disk, što nosi oznaku CD,
više nije svemirska tehnologija, niti je putovanje u daleku
budućnost. Ona je svakodnevnica čak i kod naših susjeda Mađara, ili kod Čehoslovaka, Poljaka.
O zapadnim zemljama da ne pričamo.
Opet Slovenci
Slovenci kao Slovenci. Opet prednjače
u primjeni novih tehnologija. Dok ostale disko-kuće u nas razmišljaju
kako da se uključe u najsavremenije audio-tokove, Založba kazet in
plošč pri RTV Ljubljana već je, u saradnji sa stranim partnerima,
izdala 25 CD ploča.
- Svojevremeno smo prvi krenuli i sa
klasičnim audio-kasetama. Tada su mnogi sumnjičavo vrtjeli glavom. Od
tog vremena do danas situacija se znatno promijenila.
Diskografi proizvode u Jugoslaviji oko 70 odsto kaseta i tek 30 odsto ploča.
Iz godine u godinu taj odnos se smanjuje - upoznaje Jure Robežnik, glavni urednik Založbe kazet in plošč.
Diskografi proizvode u Jugoslaviji oko 70 odsto kaseta i tek 30 odsto ploča.
Iz godine u godinu taj odnos se smanjuje - upoznaje Jure Robežnik, glavni urednik Založbe kazet in plošč.
Ova firma planira da već ove godine
domaćem tržištu ponudi 15 programa na CD pločama. Zbog čega u
ovaj posao nije išla sa domaćim disko-kućama?
- Teško je to. Svako vodi svoju
računicu, svoju strategiju. Dalje, sigurni smo da nijedna kuća nema
toliko sredstava da bi krenula u ovaj izuzetno skupi projekt - tvrdi
Robežnik.
Zanimljivo je da Slovenci, osim što
već proizvode CD ploče, na njima plasiraju i svoju muziku.
Simfonijski i plesni orkestar pri RTV Ljubljana gotovo da ne stiže
da izvrši sve narudžbe za plasman svoje svirke vani. Posebno
zanimanje za ljubljanske instrumentaliste pokazuje englesko i
zapadnonjemačko tržište.
Ovim su Slovenci još jednom dokazali da su
bili u pravu kada nisu zanemarili instrumentaliste na račun vokalnog
pjevanja, kako je to u drugim sredinama.
Stanko Terzić, direktor i glavni i
odgovorni urednik Produkcije gramofonskih ploča RTB, još je
konkretniji:
- Mi već dosta kasnimo na CD projektu
i teško ćemo se moći uklopiti u svjetsku trku!
Kako se udružiti?
U PGP navode da su ljubitelji dobrog
zvuka u našoj zemlji sve brojniji. Prema grubim procjenama samo u
Beogradu postoji već 5.000 uređaja za slušanje CD ploča. U
Jugoslaviji se procjenjuje na više od 50.000.
Iz dana u dan takvi
uređaji vani postaju jeftiniji i samim tim dostupniji sve većem
broju diskofila. Zanimljivo je da je pojavom CD uređaja naglo
poraslo zanimanje za djela klasične muzike, koja preko kompakt-diska
dobijaju na savršenstvu reprodukcije.
- Da interes za takve proizvode kod nas
postoji, najbolje smo se uvjerili lani kada smo iz Mađarske uvezli
manje količine CD ploča. Planule su za nekoliko sati. Kada već
spominjem Mađarsku, onda da kažem da je tu već objavljeno preko
200 naslova CD ploča.
A, gdje smo mi?
Terzić tvrdi da sve veća
rascjepkanost diskografa u Jugoslaviji, želja da gotovo svaka
opština ima svoju disko-kuću, vodi ka sve težoj situaciji u ovoj
oblasti. Sigurno je da će uskoro nastupiti jugo-stiska oko
kompakt-diska. Svi će željeti neke svoje tehnologije i događaće se
ono što je sada slučaj sa proizvođačima TV opreme kod nas.
Odjednom imamo pet proizvođača video-rikordera, umjesto da udruženim
snagama proizvedemo jedan tip.
- Kako započeti sa CD programom kada
samo za prve pokuse treba izdvojiti oko 20 miliona dolara. To niko od
diskografa u nas nema. Ili, kad bi se ta suma obezbijedila - ko bi
garantovao dobar plasman? - pita se Terzić.
Možda diskografima CD još nije
privlačan i zbog toga što bi na njemu narodnjaci zvučali upravo
onako kako i pjevaju. A, to bi bilo baš žalosno slušati. Treba se
upitati da li bi iko takve ploče i kupovao!?
Napisao: Pavle Pavlović (AS, 1987.)
