Naime, 31. siječnja je bio posljednji rok za prijavu ukupnih prihoda koji su redovnim poslom i dopunskom djelatnošću ostvareni u toku prošle godine.
Iako svi podaci u općinskim i gradskim upravama prihoda još nisu do kraja sređeni, već sada se sa sigurnošću može primijetiti da se dosadašnja slika profila yu-bogataša ponovila i u 1988. godini.
Naime, uvjerljivo najveće prihode prijavljivali su privatni ugostitelji, pjevači i skladatelji narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, nogometaši, te poneki likovni umjetnici, novinari i sveučilišni profesori.
Političara na top listama najbogatijih Jugoslavena po svemu sudeći - nema.
Inače porezna osnovica nije jednaka za cijelu Jugoslaviju.
Ona se izračunava po slijedećoj formuli: prosječni osobni dohodak (u republici) puta tri.
Tako je najveća porezna osnovica u zemlji u Ljubljani i iznosi 28 milijuna dinara.
Tu je najveći prihod, u iznosu od 77 milijuna dinara, prijavio akademski kipar.
U Beogradu je rekorder pjevač narodne muzike koji je prijavio zaradu od 142 milijuna dinara.
U Zagrebu - trgovački predstavnik sa 61 milijunom dinara. Govorimo, naravno, o novim dinarima.
No, apsolutni rekorder je jedan privatni ugostitelj iz Skoplja. On je prijavio da je u 1988. godini ostvario zaradu od 171 milijun dinara, odnosno 17,1 starih milijardi dinara.
Imena najbogatijih Jugoslavena se međutim, čuvaju u najstrožoj konspiraciji - TOP pita zašto?
Napisao: V. Krulčić (TOP, 1989.)